razgovarao: Matija Dolenec
Brojke o oboljelima i smrtnosti od raka u Hrvatskoj su uvijek bile negativne u smislu prosjeka Europske unije, gdje je Hrvatska na začelju neslavne i pogubne statistike. Ili je tamo barem bila. Statistike Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačku županiju, ali i cijeli sjever Hrvatske stavljaju u sam vrh Hrvatske po incidenciji raka, što svakako nije dobro. Upravo ti podaci, ali i aktivnosti koje bi mogle i trebale dovesti do poboljšanja statistike, što izravno znači i spašavanje života, bile su dovoljan razlog za razgovor s doktoricom Andrejom Lukić Suknaić, voditeljicom Odjela za citologiju koprivničke opće bolnice i predsjednicom Lige protiv raka Koprivničko- križevačke županije.
Karcinom, dakle rak jedan je od najozbiljnijih zdravstvenih ugroza modernog doba. Koliko je, otprilike, karcinoma godišnje dijagnosticirano u Koprivničko-križevačkoj županiji?
– Prema podacima kojima raspolažemo, u Koprivničko-križevačkoj županiji od karcinoma godišnje oboli oko 650 osoba. Ti se brojevi drže i ovih godina, a možemo govoriti i o rastu broja otkrivenih slučajeva. Te brojke možda govore i o sve većoj svjesnosti građana koji se javljaju na preventivne preglede pa se možda i zbog toga otkrije više slučajeva raka. To može biti dobro ako su ti slučajevi otkriveni rano, što značajno povećava mogućnost izlječenja.
Koje su najčešće vrste karcinoma kod žena, a koje kod muškaraca?
– Što se tiče muškaraca, to je svakako rak prostate. Odmah treba reći da se rak prostate može otkriti jednom krvnom pretragom i to u vrlo ranoj fazi. Drugi po redu je rak pluća, koji je još uvijek povezan uz pušenje i tu muškarci još uvijek prednjače. Tu vidimo mnogo više tumora kod muškaraca nego kod žena jer muškaraca pušača ima više. Treća vrsta raka, koji je podjednako raširen kod muškaraca i žena, je karcinom debelog crijeva i tu je općenito najveći postotak od ukupnog broja dijagnosticiranih karcinoma. I muškarci i žene trebaju voditi brigu o pravilnoj prehrani i preventivnim pregledima. Naravno, kod žena je tu i rak dojke, koji je po postotku kod žena najčešći. No, za isti postoji preventivni nacionalni program, na koji je odaziv dobar. Svakako se treba reći da se vidi i povećanje incidencije raka mjehura kod muškaraca. Dakle, ako ste primijetili krv u stolici, potrebno je odmah javiti svom liječniku.
Što se tiče raznih karcinoma, kojeg biste izdvojili kao posebno opasnog?
– Svi su opasni ovisno o stadiju u kojem se identificiraju, no izdvojila bi rak pluća, koji se dosad kasno otkrivao. No, i tu postoji nacionalni program. Svi dugogodišnji pušači trebali bi se javiti svom liječniku i vrlo brzo dobit će termin pregleda.
Prema statistikama, sjeverne županije u prosjeku imaju najgoru incidenciju raka s obzirom na Hrvatski projekt i to među muškarcima. Ne radi se samo o Koprivničko-križevačkoj županiji, nego i o varaždinskoj i međimurskoj. Dakle, cijeli sjever Hrvatske je u „crvenom“?
– Ne mogu odgovoriti na ovo pitanje. Prije našeg razgovora čula sam se s onkološkom službom u našoj bolnici. Tamo mi kažu da nema prevelikih oscilacija između broja muških i ženskih pacijenta oboljelih od raka. Ipak, moram reći da su se sve ove godine mog sudjelovanja u Ligi protiv raka na preventivne programe odazivale samo žene. Edukacija je sve. Znanje o raku i uzrocima koji dovode do obolijevanja iznimno je važno kako ne bi oboljeli. Prema toj je statistici broj oboljelih žena u našoj županiji pri dnu. No, moguće je da se neki slučajevi raka kod žena ne prijavljuju u tu statistiku koja je dvojbena.
Kazali ste da ste u vašoj liječničkoj praksi ipak primijetili općenito povećan broj otkrivenih slučajeva raka. No, to nije nužno loše?
– Osjeća se rast incidencija, ali tu očekujem velikih pomaka na bolje u samim ishodima liječenja. Sve su češći sistematski pregledi koje tvrtke plaćaju svojim zaposlenicima. To je posebno dobro za muškarce, koji vole doći kod liječnika i sve obaviti u jedan ili dva dana. Poslodavci koji si mogu priuštiti plaćanje sistematskih pregleda stvarno pripomažu u ranom otkrivanju raka. Tu se vidi pomak u svijesti građana, pogotovo muške populacije, jer mi žene od malena imamo naviku odlaska liječniku, primjerice redovni odlasci ginekologu. Muškarci nemaju tu naviku.
Predsjednica ste Lige protiv raka Koprivničko-križevačke županije. Koje su glavne aktivnosti lige? Koje prevencijske programe provodite?
– Prije dvije godine proslavili smo 25. godišnjicu postojanja. Tri glavne djelatnosti Lige su prevencija, briga o oboljelima od raka i pomoć pri liječenju. Naši preventivni programi kojima smo se posljednjih godina posvetili su borbe protiv pušenja i protiv raka grla maternice. Ti programi djeluju kroz osnovne i srednje škole, javnozdravstvene ustanove te udruge Mimoze i Narcise. U suradnji s udrugama žena, po selima provodimo edukacije o prevenciji. To je što se tiče prevencije, a što se tiče pomoći kod liječenja, tu raznim akcijama nastojimo skupljati novac. Pokušavamo skupiti sredstva kako bi se nabavila neka oprema za ambulante. Evo, zadnjom smo akcijom, u suradnji s tamburaškim orkestrom Krešo Lukačić, uspjeli nabaviti sondu koja uvelike olakšava preglede i biopsije.
Kako se može do vas, kako postati član? To se posebice odnosi na muškarce koji bi se trebali više uključiti u prevenciju?
– Moram reći da imamo odličnu stranicu i preko Facebooka obavještavamo o svim svojim aktivnostima. Da, već smo govorili o muškarcima i da je njima potrebna malo veća motivacija za posjet liječniku. Govorili smo i o tome da je ženama odlazak liječniku u navici, no ne radi se ovdje samo o navici. Žene se u tim posjetima educiraju i stječu znanje koje muškarcima ostaje skriveno. U Ligi surađujemo i s udrugom Prostata, tako da se na našoj stranici mogu naći i podaci o njima, gdje se oni koji žele mogu javiti za savjet ili se učlaniti. Surađujemo i s udrugom Nada, žene oboljele od bolesti dojke te s Agathom iz Križevaca.
Koje su dobne i spolne skupine najugroženije? Kad se moramo zapitati „imam toliko godina, na koji bi pregled morao ili morala otići?“
– S preventivnim pregledima najbolje je početi kada počinju i ovi nacionalni planovi. Recimo, na program ranog otkrivanja raka pluća može se prijaviti s 50 godina. Rak debelog crijeva, koji je najčešći, obično kreće od 55. godine. Međutim, vrlo je važno kakva je povijest bolesti u obitelji. Ako ste u obitelji imali oboljele, s pregledima morate početi nešto prije. Znamo da je za obolijevanje od raka dojke i prostate značajna genska predispozicija. Tada se već nakon 40. pa čak i nakon 35. godine mora početi s preventivnim pregledima. Još jednom moram naglasiti da se sve više ljudi odaziva na preglede, što će sigurno poboljšati uspješnost liječenja.
Kolika je razlika u uspješnosti liječenja raka kod ranog otkrivanja ili kod prvih simptoma?
– Razlika je ogromna. Svako sijelo raka, ako se otkrije u ranoj fazi, može se izliječiti manjom operacijom ili drugim načinom. No, općenito je važno reći da je stopa preživljavanja sada mnogo veća. Rak sve češće postaje kronična bolest.
