Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
U Koprivničko-križevačkoj županiji u pravnim osobama na području županije, prema podacima DZS-a, prošle godine bilo je više od 400 zaposlenih nego li prethodne 2021. godine, što znači da je nastalo 400 novih radnih mjesta. Konstantni je to rast unatrag desetak godina te su u našoj županiji svake godine otvorena nova radna mjesta. U Varaždinskoj županiji 90 je radnih mjesta manje u 2022. nego u 2021., a kod drugih nam je susjeda u Međimurskoj županiji rast broja zaposlenih manji od 100. Na prvi je pogled Koprivničko-križevačka županija predvodnik dobrih tendencija u gospodarskom rastu. Iako je 400 radnih mjesta više, vijest koju ne mogu pobiti ni najveći kritičari, neke druge brojke ipak pokazuju da trendovi nisu toliko dobri koliko u susjednim županijama, koje iz godine u godinu postaju sve industrijaliziranije. Prvo treba spomenuti da je u Varaždinskoj županiji nezaposlenost 3,2 posto, što je u ekonomskoj teoriji praktički potpuna zaposlenost, a to znači da svi koji su sposobni i žele raditi i rade.
U Koprivničko-križevačkoj županiji nezaposlenost je ipak nešto viša (prema podacima iz 2022. godine) i iznosila je 5,6 posto, a u Međimurskoj je također bila niža te je iznosila 4,5 posto. Smanjen broj zaposlenosti u Varaždinskoj županiji u 2022. vrlo vjerojatno je rezultat još uvijek prisutnog iseljavanja te nemogućnosti pronalaženja novih radnika. Tome ide u prilog da se stopa nezaposlenosti u 2022. smanjila, a broj zaposlenih je pao. U tekućoj je godini to vjerojatno u većem djelu kompenzirano stranim radnicima. Što se tiče apsolutnih brojki u 2022. godini, poslodavci u Koprivničko-križevačkoj županiji zapošljavali su nešto više od 25.700 radnika, u Varaždinskoj malo manje od 56 tisuća, a u Međimurskoj 35,5 tisuća. O tome smo već pisali, a ove brojke jasno govore u prilog susjednim županijama, koje imaju više radnih mjesta u apsolutnom smislu, ali i u relativnom u odnosu na broj stanovnika.
Još je jedna stvar zanimljiva za analizirati, a to je trend kretanja broja zaposlenih u ove tri županije, dugoročno. U Međimurskoj i Varaždinskoj županiji trenutačne brojke su rekordne od kad se računaju, a DZS ih ima od 1998. godine. Dakle, nikad nije bilo više zaposlenih u te dvije županije pa ni u cijeloj Hrvatskoj. No u Koprivničko-križevačkoj je bilo. Tako je primjerice u 2008. godini bilo zaposleno gotovo 28 tisuća ljudi, dakle više od 2000 radnih mjesta više nego sada.
Dakle, Koprivničko-križevačka županija je od 2008. do 2010. doživjela snažan pad zaposlenih, što je rezultat gubljenja radnih mjesta recimo u Bilokalniku, Slogi te racionalizaciji i automatizaciji poslovanja Podravke, dok malo i srednje poduzetništvo to nije kompenziralo. S druge strane, razvitak gospodarstva u druge dvije županije bio je konstantan. Kako smo spomenuli, trenutna tendencija je pozitivna, ali nam je da sustignemo primjerice Međimurce i Varaždince potrebno još desetak tisuća radnih mjesta.
FOTO Arhiva
