razgovarao: Stjepko Gambiroža
Koprivnički kampus Sveučilišta Sjever raste iz godine u godinu, a vrlo brzo će infrastrukturno i dodatno ojačati. Provedena je javna nabava za izgradnju Znanstveno–istraživačkog parka čiji je nositelj Grad Koprivnica i koji je vrijedan 6 milijuna eura. Uskoro bi se trebala raspisati i javna nabava za izgradnju studentskog doma čiji je nositelj Ministarstvo znanosti, a grad partner u projektu. Dom bi trebao biti otvoren kroz dvije godine, trebao bi imati kapacitet za smještaj stotinjak studenata, a ti veliki projekti tek su jedan od povoda za razgovor s prorektorom Sveučilišnog centra Koprivnica Marijom Tomišom.
PL: Koliko uopće studenata studira u Koprivnici?
– Ukupno na Sveučilištu Sjever studira više od pet tisuća studenata, od čega njih 1300 u Koprivnici. Negdje oko 200 je iz same Koprivnice, iz ostatka županije još toliko, a preostalih 900 iz ostalih dijelova Hrvatske. U Sveučilišnom centru Koprivnica želimo biti najbolji u Hrvatskoj u sedam područja. To su medijski dizajn, komunikologija, mediji i novinarstvo, prehrambena tehnologija, logistika i održiva mobilnost, ekološki dizajn i očuvanje prirode te računarstvo i informatika. Imamo diplomski i postdiplomski studij, znači cijela vertikala može se odraditi u Koprivnici, a to su sve dinamična i vrlo zanimljiva područja kojima se bavimo i koja razvijamo.
PL: Koliko se način studiranja i predavanja promijenio u posljednjih deset ili dvadeset godina?
– Danas je jako malo toga da s jedne strane imamo profesore koji s katedre nešto pričaju, a studenti slušaju. To je postalo besmisleno jer sve upute u nekom obliku imate na YouTube-u ili nekim drugim kanalima. Mi razvijamo suprotan pristup gdje su profesori mentori pa svojim iskustvom i primjerima iz života studentima pokazuju kako nešto napraviti i gdje mogu pogriješiti. Sve ostalo danas pruža tehnologija i vi danas više ne morate beskonačno učiti neke podatke koje imate nadohvat ruke u svom pametnom telefonu. Učimo ih kako razmišljati, kako razviti kritički pristup, kako doći do neke informacije i prepoznati lažne informacije i riješiti se nepotrebnog znanja. Kako bi naši studenti naučili kritički razmišljati, imamo niz tehnika, tehnologija, vježbi, seminara i studija, gdje se sve preispituje i testira, jer danas je sve teže razlučiti stvarnu od lažne informacije.
PL: Posljednjih godina sve veću ulogu u našim životima preuzima umjetna inteligencija. Kako te najnovije tehnologije utječu na nastavu?
– Implementiramo najnovija znanja i tehnologije pa tako i umjetnu inteligenciju. Učimo kako je koristiti i kako uz nju povećati kreativnost i poboljšati efikasnost i biti produktivniji u bilo kojem području djelovanja. Sada u ožujku ćemo izaći s prijedlozima te implementacije i na Senatu sveučilišta je da to usvoji, tako da ćemo do sljedeće akademske godine imati primjenu umjetne inteligencije i formalno implementiranu u programe svih kolegija. Trudimo se biti aktualni i u korak s najnovijim znanstvenim saznanjima.
PL: Koliko će uopće umjetna inteligencija kroz nekoliko godina utjecati na naše živote i koliko će ona promijeniti poslove koje ljudi danas rade?
– Umjetna inteligencija već danas to značajno mijenja. Ako se bavite fotografijom ili videom, u sat vremena mogli ste producirati dvije, tri fotografije i jedan video. Danas se to broji u stotinama. Ako recimo želite izabrati neki poslovni proces i imate tri smjera, treba vam cijeli dan za analizu toga, a umjetna inteligencija napravi tisuću opcija u jednom satu. Nužnost je i da mi profesori, kao i studenti naučimo koristiti umjetnu inteligenciju koje se ne treba bojati, već treba na nju gledati kao na još jedan alat. Nekad su ljudi ručno množili i dijelili pa su se pojavili kalkulatori koji su ubrzavali proces pa su se pojavila računala, pametni telefoni, a sada je umjetna inteligencija novi hardversko – softverski sklop koji nam omogućava da budemo produktivniji, efikasniji, brži i kreativniji. Ako želimo da naši studenti budu konkurentni na tržištu rada i uspješni članovi zajednice, moramo ih naučiti kako koristiti najnovija saznanja i tehnologije. Umjetne inteligencije se ne treba bojati, ali treba biti oprezan.
PL: Mijenjaju li se kod mladih ljudi kroz godine afiniteti i trendovi po pitanju interesa za određene smjerove studiranja?
– Neki studijski problemi postali su hit čim smo ih otvorili. Medijski dizajn, komunikologija, logistika i prehrambena tehnologija prepoznati su od početka i interes je zaista velik. Kod nekih programa trebalo je više vremena da zažive. Recimo zaštita okoliša i recikliranje ambalaže. Mnogi roditelji pitaju dijete „Što ćeš ti raditi s time?“, no to su zanimanja budućnosti. To su vrlo veliki i uspješni programi u nekim zapadnim zemljama, a riječ je o programima kojima stvaramo stručnjake budućnosti.
PL: Kakva je uopće situacija s pronalaskom posla kada student jednog dana završi studiranje?
– Uspješnost nekog studijskog programa mjeri se s dva faktora. Prvi je interes za sam studij, znači koliko maturanata želi upisati određeni smjer, a drugi je koliko završenih studenata pronalazi posao u struci. Prema službenim podacima ministarstva, već zadnjih nekoliko godina imamo najbolju popunjenost upisnih kvota i preko 90 posto naših kvota se popuni. Službeni podaci pokazuju da smo po tome najbolji u Hrvatskoj. Kad je riječ o zapošljavanju u struci, prema također službenim podacima, naši se studenti zaposle tri do šest mjeseci nakon diplome. Mnogi studenti već na zadnjoj godini studija imaju dogovoren budući posao, a svake godine organiziramo ConnectWeek, kada spajamo poslodavce i studente.
PL: Situacija na tržištu rada se u posljednjih desetak godina bitno promijenila. Nekad je nezaposlenost bila velika i bilo je teško pronaći posao, a danas prema službenim podacima nezaposlenosti gotovo i nema.
– Sada se traže radnici svih vrsta iz inozemstva, ali ne toliko stručnjaci. Stručnjake još uvijek ne uvozimo i tu se držimo vlastitih kadrova. Nekad su poslodavci dolazili i na zadnjoj godini tražili ima li nekog vrhunskog studenta za preporučiti. Danas to kreće već od prve godine, jer poslodavci već tada počinju tražiti najbolje studente. Recimo na studiju medijskog dizajna se svake godine organizira Portfolio Review, gdje najbolji hrvatski dizajneri i vlasnici kompanija dolaze u Koprivnicu. Ovdje budu nekoliko dana i zajedno sa studentima pregledavaju njihove radove, daju im neki savjet, no istovremeno oni dolaze ovdje jer i sami traže talente. Tako da je to odlična situacija za sve, jer silno se trudimo biti prepoznati kod gospodarstvenika.
PL: Postoje li podaci koliko studenata po završetku faksa ostaje u Koprivnici i Podravini?
– Netko možda ovdje završi studij pa ode u Zagreb, bude godinu dana ondje pa se vrati u Koprivnicu i otvori tvrtku. Oduvijek nam je bila velika želja, a taj trend se sve više i više pokazuje, da nam dolaze studenti iz cijele Hrvatske. Iz Metkovića, Slavonskog Broda, Pule… Ti mladi dođu u Koprivnicu, svidi im se, nađu si dečka ili curu, ožene se i ostanu ovdje. Koprivnica je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća rasla na industriji. Tada se svake godine otvarala neka nova tvornica i Koprivnica pa i Podravina su na tome izrasli. Danas se mijenja aspekt poslovanja, a sada Koprivnica može rasti na nekim novim, mladim ljudima, novim stručnjacima. Cilj je da Sveučilište Sjever bude rasadnik tih talenata i da oni ostanu ovdje živjeti i pokrenu vlastite poslove.
PL: Dakle, Koprivnica se pretvara u nešto što bi se moglo nazvati studentskim gradom?
– Bitno je u suradnji s našim gradovima napraviti paket koji studente i mlade ljude zanima. A to znači da imaju priuštivo stanovanje, vrhunski studij, gospodarstvo koje ih prati, da imaju dovoljno koncerata, zabave, sporta. Zaokružen društveni i kulturni život. Koprivnica je po meni zbog svega toga idealan grad za život jer je relativno mala, svi se poznamo i vidimo, sve se može riješiti brzo, nema gužvi kao u Zagrebu. A Zagreb je opet blizu, baš kao i Beč ili Budimpešta. Sve je to na nekoliko sati, tako da čovjek može imati miran život u jednom manjem, ali dinamičnom gradu, a ono što ovdje nema, opet je na samo nekoliko sati udaljenosti.
PL: Sjever Hrvatske oduvijek je poznat kao gospodarski i poslovno iznimno aktivan, kakva je suradnja s lokalnim kompanijama?
– S Podravkom imamo jako dobru suradnju, kao i s Carlsbergom. U našoj misiji i viziji još prije desetak godina postavljeno je da budemo servis lokalnog gospodarstva, društva u cjelini i generator pozitivnih promjena u društvu, a podaci pokazuju da idemo u dobrom smjeru. Prepoznati smo kao ustanova koja ima odlične profesore, vrhunske laboratorije, moderne studijske programe s naglaskom na praktičnu nastavu. To nam kažu svi poslodavci i zato nas cijene kao ustanovu. Naši studenti na nekoliko studijskih programa rade na ozbiljnim i realnim projektima, recimo za Podravku. Zatim naši profesori zajedno s Podravkinim stručnjacima evaluiraju te radove i sada ćemo imati prve rezultate te suradnje. Studenti kroz seminare i vježbe rješavaju neke zadatke koje profesori obično izmišljaju pa traže po internetu i slično. Mi smo rekli ne, već idemo im dati realne zadatke recimo iz života Podravke.
PL: I na koji to način funkcionira?
– Radimo nešto što će odmah nekome biti korisno. Tako naši studenti dizajniraju, razmišljaju o prehrambenim aspektima određenog proizvoda, logistici, komunikaciji, kako to medijski riješiti. Radi se na konkretnim, stvarnim zadacima koje inače rade neke druge kreativne agencije, a takvu suradnju unaprjeđujemo i s kompanijom Carlsberg. Otvorili smo prije nekoliko mjeseci mini Craft pivovaru, a naši se studenti na vježbama bave praktičkim stvarima od pekarskih proizvoda do vina, meda, piva.
PL: Što će Sveučilišnom centru Koprivnica donijeti skoro otvaranje Znanstveno – istraživačkog parka?
– To je projekt koji razvijamo godinama i očekujemo značajan iskorak. S jedne strane imat ćemo znanost, što je i jedna od temeljnih djelatnosti svakog visokog učilišta, a s druge strane je poticanje inovacija. Znači, poticanje studenata, profesora i partnera iz gospodarstva kojih je sve više do nekih novih saznanja, patenata, Start-up kompanija koje će pokretati naši studenti. Nema tu izmišljanja neke tople vode, jer sve to već postoji u inozemstvu, a to je stvaranje okruženja u kojem će postojati prostor, oprema i ljudi za daljnji razvoj. Sve radimo u smjeru da naši studenti već za vrijeme studija pronađu posao u nekoj kompaniji s kojom surađujemo ili, još bolje, da pokrenu svoj vlastiti projekt. Blisko ćemo surađivati i s koprivničkim poduzetničkim inkubatorom. Jedna od prednosti budućeg centra je što će studenti na vježbama i seminarima raditi na opremi koja će se koristiti van nastave za neke druge projekte. I možda se iz toga iznjedri neki poduzetnički pothvat, a na inozemnim primjerima vidjeli smo da to sjajno funkcionira. To Koprivnici fali, da se studenti potaknu na inovacije kroz poduzetništvo. Da sami pokrenu svoj posao i ne čekaju da ovise o nekom drugom, a mi ćemo im tu inkubaciju omogućiti, da se mogu posvetiti onome u čemu su najbolji.
FOTO Nikola Wolf
