presuda nakon smrti pacijenta

Čovjek je umro dva dana nakon čak tri operacije. Bolnica obitelji mora platiti 108 tisuća eura

Općinski sud u Koprivnici presudio je da Opća bolnica dr. Tomislav Bardek Koprivnica mora obitelji pokojnog muškarca iz okolice Koprivnice isplatiti ukupno 108.753,07 eura naknade štete, uz još 26.667,40 eura troškova postupka i pripadajuće kamate. Riječ je o slučaju iz srpnja 2016. godine, kada je 67-godišnjak preminuo nakon komplikacija tijekom operacije metastaza na jetri. Prvostupanjska presuda donesena je 30. rujna, a protiv nje je dopuštena žalba višem županijskom sudu. Muškarac je prije toga imao moždani udar, zbog kojega mu je ostala oduzetost lijeve strane, 2015. godine operiran je zbog tumora debelog crijeva, a godinu kasnije kod njega su pronađene metastaze na jetri. Nakon što je onkolog procijenio da više nema mogućnosti liječenja kemoterapijom, preporučeno je kirurško uklanjanje metastaza. Zbog njihova položaja bilo je potrebno odstraniti dio, odnosno desni režanj jetre, a operacija je u koprivničkoj bolnici počela 14. srpnja 2016. godine u 9:15 sati. Prilikom oslobađanja jetre došlo je do razdora donje šuplje vene i masivnog krvarenja koje su liječnici pokušali zaustaviti, a od planiranog uklanjanja metastaza odustali su jer je pacijent postao hemodinamski nestabilan odnosno bio je u teškom, životno ugrožavajućem stanju. Pacijent je prebačen na intenzivnu njegu, ali je ubrzo ponovno počeo obilno krvariti. Istoga dana izvedene su još dvije operacije, druga od 12:30 do 14:05 sati, a treća od 20:55 do 21:45 sati. U intenzivnoj njezi primio je više od 30 doza krvi, plazmu, trombocite i faktore zgrušavanja, ali ga liječnici nisu uspjeli stabilizirati. Razvio je hipovolemijski i hemoragični šok, zatajenje bubrega, akutni respiratorni distresni sindrom i opsežni edem mozga i umro je 16. srpnja 2016. godine.

Šanse za preživljavanje

Obdukcijom je u njegovoj trbušnoj šupljini pronađeno oko 300 mililitara zgrušane krvi te stanje nakon razdora donje šuplje vene. No, sud nije zaključio kako je sama ozljeda vene tijekom prve operacije bila liječnički propust. Sudski vještaci Medicinskog fakulteta u Zagrebu ocijenili su da takva ozljeda u ovoj vrsti operacije predstavlja komplikaciju, posebno zato što se metastaza nalazila neposredno uz donju šuplju venu i time je operacija bila posebno rizična, a ocijenili su da su druga i treća operacija bile opravdane. No, za fatalni ishod se presudnim pokazalo ono što je uslijedilo nakon prve ozljede jer su vještaci zaključili da je kod zbrinjavanja ozljede donje šuplje vene trebao biti uključen vaskularni kirurg. Prema njihovom mišljenju, nije bilo moguće tvrditi da bi pacijent sigurno preživio da je vaskularni kirurg sudjelovao u liječenju, ali bi njegove šanse za preživljavanje bile veće. Posebno su istaknuli da su prve dvije operacije izvedene tijekom prijepodneva i ranog poslijepodneva te da je već nakon prve operacije trebalo konzultirati vaskularnog kirurga i sud je prihvatio takav nalaz. Zaključio je da je kirurg podcijenio rizik složenog zahvata i nije uključio, odnosno konzultirao vaskularnog kirurga. Zbog toga je, prema ocjeni suda, počinjena liječnička pogreška za koju odgovara bolnica. Sud je pritom naglasio da činjenica da se ne može sa sigurnošću tvrditi bi li pacijent preživio uz vaskularnog kirurga ne znači da mu nije trebalo pružiti veću mogućnost za preživljavanje. Možda još i važniji razlog zbog kojeg je koprivnička bolnica izgubila spor bilo je nepostojanje informiranog pristanka jer u spisu nije pronađena pisana suglasnost pacijenta za prvu operaciju. Sud je utvrdio da je riječ bila o unaprijed planiranom zahvatu, a ne o situaciji u kojoj je pacijent bio neposredno životno ugrožen pa bi liječnici morali operirati bez njegova pristanka. Iako je liječnik svjedočio da je pacijentu u više navrata objašnjena potreba za operacijom i moguće komplikacije, sud je zaključio da je nakon tih objašnjenja morao biti pribavljen njegov potpisani pristanak ili odbijanje zahvata.

Mogućnost žalbe

Sud je pacijentovoj supruzi dosudio 43.798,52 eura naknade zbog smrti supruga, dok je dvjema kćerima dosuđeno po 29.862,63 eura zbog smrti oca. Supruzi je dodatno priznato 4.698,38 eura materijalne štete, među ostalim za pogrebne troškove, nadgrobni spomenik, crninu, karminе, vijence, cvijeće i svijeće, dok je svakoj kćeri dosuđeno po 265,45 eura za trošak crnine. Ukupno je tako dosuđeno 108.753,07 eura naknade štete, a bolnica mora podmiriti i 26.667,40 eura parničnih troškova, uz zakonske zatezne kamate. Presuda zasad nije pravomoćna i stranke imaju pravo žalbe višem sudu u roku od 15 dana od dostave odnosno objave i uručenja presude. Iako je riječ o prvostupanjskoj presudi, pravni zastupnik obitelji preminulog pacijenta u ovom postupku Josip Mađarić istaknuo je da je ovakva presuda očekivana.

– Zadovoljni smo presudom, pogotovo s obzirom na okolnosti slučaja i nepostojanje informiranog pristanka za operaciju. Zbog toga smo na početku mislili da će bolnica biti sklonija nagodbi i tada do cijelog ovog višegodišnjeg slučaja ne bi ni došlo. Mi smo u početku bili skloni nagodbi, no nismo naišli na odgovor druge strane, a da se to dogodilo, tada bi se izbjegli veliki troškovi postupka koji će bolnica morati platiti ako viši sud potvrdi ovu presudu. Poznavajući dosadašnju praksu zdravstvenih ustanova u ovakvim slučajevima, očekujem žalbu bolnice – istaknuo je Mađarić i tako će bolnica, ako ova presuda bude pravomoćna, formalno platiti odštetu sa svog računa, no kako je riječ o javnoj zdravstvenoj ustanovi financiranoj javnim novcem, trošak će u konačnici pasti na teret svih nas.

Što je informirani pristanak?

Informirani pristanak jedan je od temelja suvremene medicine. Prije operacije liječnik pacijentu treba razumljivo objasniti što će se raditi, zbog čega je zahvat potreban, koji su mogući rizici i komplikacije te postoje li druge mogućnosti liječenja i pacijent nakon toga sam odlučuje pristaje li na zahvat. Dakle, nije riječ samo o potpisivanju obrasca, nego o tome da čovjek prije operacije zna na što pristaje. Takav način odnosa između liječnika i pacijenta u zapadnoeuropskoj medicini uobičajen je već desetljećima, a počiva na načelu da pacijent ima pravo biti informiran i sudjelovati u odlukama o vlastitom liječenju. Izostanak toga može imati i ozbiljne pravne posljedice. Ako pacijentu prije zahvata nisu objašnjeni bitni rizici, a potom dođe do neželjenog ishoda, to može otvoriti pitanje odgovornosti liječnika i zdravstvene ustanove. U takvim slučajevima pacijent može tražiti sudsku zaštitu i naknadu štete, a važno je pritom da sam loš ishod operacije ne znači automatski da postoji odgovornost jer sud posebno utvrđuje je li postojao propust u liječenju ili informiranju pacijenta te postoji li veza između tog propusta i nastale štete.

FOTO ilustracija

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

Nesreća na državnoj cesti

Na Podravskoj magistrali udario autom u traktorsku kosilicu

BIZARNA SITUACIJA

Vatrogasci stigli na intervenciju pa ostali zatečeni, morala reagirati i policija

pogled s bilogore

Zamijenimo političare umjetnom inteligencijom