Koprivničko-križevačka županija ne tako daleke 2003. godine bila je među tri gospodarski najrazvijenije županije u zemlji (plus Grad Zagreb op.a.). Po bruto domaćem proizvodu po stanovniku bolji od Koprivničko-križevačke županije bili su tek Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija.
Danas je situacija kudikamo drukčija, jer Podravina i Prigorje godinama padaju sve niže. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, Koprivničko-križevačka županija nalazi se na 12. mjestu u zemlji ako gledamo BDP po stanovniku. I dok smo nekad bili bolji od Varaždinaca, Međimuraca, Dubrovčana, Zadrana ili Šibenčana, svi oni su nas pretekli.
Prešišalo nas osam županija
DZS je objavio podatke za 2020. godinu, prema kojima iznos BDP-a po stanovniku u našoj županiji iznosi 9679 eura. Te referentne 2003. godine bio je 7070, i iako se radi o rastu, neusporedivo je blaži u odnosu na mnoge županije. Sve obalne županije, izuzev Splitsko-dalmatinske, imaju veći BDP po stanovniku od nas – razumljivo zbog komparativne prednosti, turizma. No, prešišale su nas i neke susjedne županije na kontinentu, pa i Zagrebačka, Osječko-baranjska… Kad se pak pogledaju trendovi u BDP-u po regijama (tablica 2.), vidljivo je kako lagano raste jedino Sjever Hrvatske, dok je u značajnom postotku pala čak i Jadranska Hrvatska.
Zdravko Dimač poznati je podravski poduzetnik i dugogodišnji direktor koji dobro poznaje odnose u realnom sektoru. Smatra kako su dva glavna razloga zašto smo nazadovali, a drugi rasli u posljednjih 17 godina.
– Za županije na obali sasvim je jasno, brojna ulaganja u turizam donose rezultate. U međuvremenu su tamo rasle i cijene, neki kažu da smo skupi, no eto smještajni kapaciteti stalno su popunjeni – kazuje Dimač koji i sam iznajmljuje, te dodaje da ono što je iznajmljivao za 60, danas iznajmljuje za 90 eura.
Bivši podravkaš i direktor Bilokalnika navodi kako je drugi razlog činjenica da smo u „geografskom šturcu“. A za to je kriva – politika.
– Nemamo brzu cestu, nemamo dobru povezanost željeznicom. Što vam vrijedi niska cijena zemljišta i infrastrukture ako niste na cesti. Pogledajte samo Svetu Helenu kako se razvija ili recimo Varaždin – koji cestu imaju. Što mislite, zašto će brza cesta od Zagreba doći brže do Virovitice nego do Koprivnice? Pa oni stalno izbacuju saborske zastupnike koji znaju „lupiti šakom o stol“, znaju kad i kako treba moliti i kada se i kako dodvoravati – ističe Dimač i podsjeća kako mi imamo HDZ-ove zastupnike koji ni blizu nisu taj kalibar, dok je gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, kaže, „limitiran“.
Dimač: Loša struktura gospodarstva
Dimač smatra i kako je struktura našeg gospodarstva takva da je nemoguć konkretniji pomak. Uz navedene komparativne mane, dodaje, ni upravljačke strukture nisu pomagale. S druge strane, navodi, papirna industrija se razvija na koprivničkom području, u Kalinovcu se širio Rasco, dok neka naizgled „širenja“ nemaju učinak. Među njima ističe i Podravku.
– Uzmite primjer Podravke. Kupili su Žito, no ne proizvodi se ovdje. Od Valenta Vrhovskog i njegove Vode nismo imali neki novi brend tog potencijala, no i to je, recimo, prodala Mršićeva Uprava u Podravci. Sve što je kod nas novo su svojevrsne ekstenzije postojećih proizvoda – ističe Dimač i dodaje da je Voće preseljeno u Varaždin, Danica devastirana, nestale su i druge proizvodne firme, te kad dodate i nesposobnu regionalnu vlast, onda je rezultat ovakav.
Za kraj kazuje kako možemo samo čekati dolazak brze ceste i politički reset te dugoročnu strategiju, inače – dodaje – ne piše nam se dobro.
Mirko Habijanec, predsjednik Uprave križevačkog građevinskog diva Radnika navodi kako je uvijek najlakše za sve „okriviti“ nedostatak prometne infrastrukture, no problem je puno kompleksniji.
– Teško je reći što bi nam i u kojoj mjeri značila brza cesta. Ne možete se samo oslanjati na državu, postavlja se pitanje što radi lokalna zajednica, općine, gradovi i županija. Siguran sam da bi i župan koji ima „ergelu“ ekonomskih stručnjaka mogao reći koju riječ o tome – kazuje Habijanec. Smatra da se županijsko gospodarstvo ne može oslanjati samo na Podravku.
Habijanec: Nije sve samo Podravka
– Ovaj kraj imat će mnogo koristi kad kompanija provede sve planirane investicije, to nije sporno, no ne može sve Podravka – dodaje Habijanec čiji je Radnik s druge strane pozitivan primjer, tvrtka snažno raste i širi tržište posljednjih desetak godina, a u 2021. godini odradio je poslove vrijedne otprilike stotinjak milijuna eura, a potom su ugovoreni i poslovi aglomeracija teški oko 90 milijuna eura u kojima također izvode radove.
Ističe kako će brza cesta nesumnjivo dati značaj našoj županiji, jer već i u Križevcima, koji su spojeni na Zagreb, očit je dolazak novih poduzetničkih ideja. Međutim, između redaka može se shvatiti kako Habijanec misli da je županijska vlast prekasno prostorno planirala trasu brze ceste.
Naša županija na samom je pak dnu kad je riječ o visini bruto dodane vrijednosti (BDV). To je makroekonomski pokazatelj kojim se mjeri ukupna vrijednost koju stvara gospodarstvo, u ovom slučaju županije. Radi se o vrijednosti skupa roba i usluga, uz popust neizravnih poreza i srednje potrošnje. Ukratko, to je konačna vrijednost proizvodnje umanjena za vrijednost onoga što smo koristili za proizvodnju (ulazne vrijednosti, inputi).
I u tom području ne stojimo dobro, naime u 2020. godini BDP naše županije bio je 853,5 milijuna eura. Primjerice, varaždinska ima duplo više, 1,625 milijarde eura. Ono što nas drži, po pojedinačnim segmentima proizvodnje, iznad mnogih županija je prerađivačka industrija (233 milijuna eura), no ostale gospodarske djelatnosti plasiraju manje „čistih“ proizvoda pa je konačan iznos bruto dodane vrijednosti na samom dnu. Samo su četiri županije lošije od nas, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska. Htjeli smo o ovoj temi razgovarati protekli tjedan i s nositeljem regionalne vlasti županom Darkom Korenom, koji je na toj poziciji već u četvrtom mandatu, no on je rekao kako je teško paušalno na temelju nekoliko brojki dati pravi odgovor i da to treba analizirati i onda komentirati.
INDEKSI BDP-a PO STANOVNIKU ZA HRVATSKE REGIJE (RH=100, izvor: DZS)
| Godina | Panonska | Jadranska | Grad Zagreb | Sjeverna |
| 2012. | 68,2 | 96,0 | 183,9 | 73,9 |
| 2013. | 68,2 | 95,9 | 180,1 | 76,6 |
| 2014. | 66,8 | 96,9 | 180,2 | 76,0 |
| 2015. | 67,4 | 96,4 | 178,9 | 76,1 |
| 2016. | 67,6 | 96,6 | 176,3 | 76,6 |
| 2017. | 66,6 | 96,9 | 175,1 | 77,2 |
| 2018. | 66,9 | 96,0 | 174,2 | 77,9 |
| 2019. | 67,5 | 94,6 | 173,8 | 78,6 |
| 2020. | 70,9 | 88,6 | 175,1 | 82,2 |
BDP PO STANOVNIKU 2003.-2020. I RANG PO VISINI (izvor: DZS, u eurima)
| Županija | BDP/st. 2003. | BDP/st. 2020. | Rast 2003./2020. (%) | Rang 2005. | Rang 2020. |
| Koprivničko-križevačka | 7070 | 9679 | 36,9 | 4. | 12. |
| Varaždinska | 6592 | 11.752 | 78,3 | 6. | 4. |
| Međimurska | 5763 | 11.124 | 93,00 | 9. | 5. |
| Krapinsko-zagorska | 5170 | 8275 | 60,0 | 16. | 18. |
| Bjelovarsko-bilogorska | 5095 | 9047 | 77,6 | 17. | 15. |
| Šibensko-kninska | 5315 | 10.689 | 201,1 | 12. | 7. |
FOTO: arhiva PL
