Grad Đurđevac preko svoje tvrtke Komunalije, koja je zadužena za distribuciju vode, planira graditi minisolarne elektrane. Odluku o tom projektu i kreditnom zaduženju Komunalija za tu investiciju gradski će vijećnici donijeti na današnjoj sjednici.
U materijalima za sjednicu vijećnici nisu dobili nikakvo pojašnjenje o predviđenim ulaganjima, što je posebno zasmetalo oporbi.
Neslužbeno smo doznali da se, osim postavljanja solarnih panela na krovištima zgrada gradskih ustanova i tvrtki, na zemljištima uz gradsku tržnicu i sportsko-rekreacijski centar Vlado Leščan – Duspe te pročistač otpadnih voda planiraju graditi minisolarne elektrane.
Tom investicijom, koja bi prema prvim procjenama iznosila oko sedam milijuna kuna, osigurala bi se električna energija za sve gradske ustanove i tvrtke te bi dio bio namijenjen i za prodaju HEP-u čime bi se kroz izvjesno vrijeme i „pokrilo“ ulaganje.
– Točno je da su Komunalije projektirale sunčanu elektranu radi optimalizacije visokih budućih troškova električne energije. To ćemo prezentirati na sjednici Gradskog vijeća danas, u ponedjeljak, kao i utjecaj budućih troškova električne energije na poslovanje Komunalija i cijenu vodne usluge. Dozvolite da prvo u ponedjeljak prezentiramo Gradskom vijeću, a onda za detaljnije informacije stojimo na raspolaganju – odgovorio je Tomislav Kolarić, direktor Komunalija na naš upit o investiciji u solarnu elektranu.
Tako građane Đurđevca i okolnih općina, osim poskupljenja struje i plina, očito čeka i poskupljenje vode o čemu će također raspravljati gradski vijećnici.
Oporbeni vijećnici SDP-a ističu kako se s energetskom strategijom grada, kao i planiranim projektom solarne elektrane dobrano kasni jer su pojedini gradovi i općine, kao i poduzetnici, takve projekte pokrenuli još prije dvije godine.
– Podržat ćemo ovaj prijedlog, no bojim se da nećemo uhvatiti niti zadnji vlak jer je „prošla baba s kolačima“. Da smo krenuli na vrijeme imali bismo već spremnu dokumentaciju i potpisane ugovore s izvođačima te bismo sredinom iduće godine imali energiju iz sunca, a na poskupljenje energenata gledali bismo iz sjene.
Đurđevac ima tek ideju, očito na papiru, i upitno je kad bi taj projekt zaživio i po kojoj cijeni. Pitanje je i otkud bi se pronašla financijska sredstva za dio koji nije bespovratni. Solarni paneli poskupjeli su za oko 40 posto, a zbog povećanja potražnje i inflacije cijene će sigurno još divljati – ističe Marko Fucak.
FOTO: Nikola Wolf
