Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Ako su vam medijski napisi o ulaganju od 900 milijuna eura i dvokolosiječnoj elektrificiranoj pruzi između Koprivnice, Varaždina i Čakovca izgledali nerealno, bili ste u pravu. No, nešto će se na toj pruzi ipak raditi, od čega će putnici imati koristi i to vrlo brzo. Kako smo u Podravskom listu još u studenom prošle godine prvi najavili obnovu ove pruge, sada se znaju i detalji ovog projekta. Sve je počelo izjavom Nevena Bosilja, varaždinskog gradonačelnika koji je rekao kako je HŽ od Europske investicijske banke dobio kredit od 900 milijuna eura za izgradnju dvokolosiječne elektrificirane pruge na relaciji Čakovec – Varaždin – Ludbreg – Koprivnica.
– U sklopu svega toga ide dogradnja našeg kolodvora. Napravit će se elektrificirana nizinska dvokolosiječna pruga od Varaždina, Ludbrega do Koprivnice. Mi ćemo u Koprivnicu dolaziti za 20 do 25 minuta. Dakle, od Varaždina do Zagreba tim ćete putem biti za otprilike sat vremena i onda će željeznički promet stvarno zaživjeti, kao i bolja povezanost Varaždina i Zagreba – istaknuo je Bosilj za portal eVaraždin.
Ovo je možda istinita tvrdnja, ali realizacija se očekuje negdje tamo 2050. godine, a je li ova izjava bila tlapnja ili obmana, sud ćemo ostaviti vama. No, da bi u sljedećih tri godine putovanje iz Čakovca, Varaždina ili Ludbrega prema Zagrebu moglo biti brže, to je istina.
Radovi ipak idu
Pozabavimo se prvo ovim iznosom od 900 milijuna eura. Istina je da je HŽ infrastruktura dobila zajam u visini spomenutog iznosa. Prva trasa zajma iznosi 400 milijuna eura i stvarno će se većinom potrošiti za prugu Varaždin – Koprivnica – Virovitica – Osijek – Dalj, tk. željezničku Podravsku magistralu te dio na prugu Čakovec – Zaprešić. No, za sad nema nikakvog govora o drugom kolosijeku ili elektrifikaciji.
– U tijeku je postupak javne nabave za radove na obnovi dionice Kloštar – Koprivnica – Varaždin na pruzi Varaždin – Dalj u duljini od 74,7 kilometra i dionice Varaždin – Čakovec 11,8 km na pruzi Zaprešić – Čakovec. Radi se o remontu postojeće neelektrificirane pruge, a drugi se kolosijek trenutačno neće graditi niti se izvoditi elektrifikacija. Kompletno će se sanirati donji i gornji ustroj pruge, obnoviti uređene površine za putnike i zamijeniti kolnička konstrukcija na željezničko-cestovnim prijelazima. Brzina bi nakon obnove, uz lokalna ograničenja, iznosila 100 km/h. Nakon postupka javne nabave i evaluacije ponuda očekuje se početak radova do kraja 2024. Rok za završetak svih radova je 54 mjeseca, dakle četiri i pol godine od uvođenja u posao, sa smjerom rada od kolodvora Čakovec. Također, ugovorena je i obnova dionice Pitomača – Kloštar na pruzi Varaždin – Dalj. Radovi počinju u ožujku ove godine s rokom izvođenja 15 mjeseci od uvođenja u posao. Obnova će se financirati iz kredita Europske investicijske banke, odnosno državnog proračuna Republike Hrvatske – odgovorili su na naš upit iz HŽ infrastrukture.
Kako se tu vidi, nema govora, barem za sad, o drugom kolosijeku ili elektrifikaciji. No, putovanja na ovoj relaciji će za, kako smo već spomenuli, otprilike tri godine svakako biti brža. Trenutna brzina na spomenutoj pruzi je 80 km/h i ako se ona podigne na 100 km/h, dolazi do 25-postotnog povećanja u brzini. Ako sada najbrži vlak od Koprivnice do Varaždina vozi 40 minuta, to znači da će tada voziti pola sata. Sljedeće godine trebao bi biti gotov projekt izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije postojećeg na dionicama Botovo – Križevci i Križevci – Dugo Selo. S maksimalnom brzinom od 160 kilometara na sat, putovanje od Koprivnice do Zagreba u idealnoj bi situaciji iznosilo oko 45 minuta. To znači da bi se od Varaždina do Zagreba stiglo za nekih sat i deset minuta, u idealnom slučaju. Trenutno najbrže putovanje ovom rutom (druga je preko Zaboka i Zaprešića) od Varaždina do Zagreba iznosi dva sata i 19 minuta, s time da se mora presjedati u Koprivnici i da su kašnjenja česta.
Putovanje brže za sat vremena
To znači da bi se putovanje na spomenutoj relaciji smanjilo za kojih sat vremena i bilo bi brže za pola sata nego putovanje autobusom ako gledamo na opcije javnog prijevoza. Isto tako, moguće je da i bez elektrifikacije pruge ne bude presjedanja. To pak ima veze s planovima HŽ putničkog prijevoza, koji je od hrvatskog industrijskog giganta, grupe Končar, naručio izradu baterijskih i baterijsko-motornih vlakova. Do sada se u Koprivnici moralo presjedati ako se putovalo iz Čakovca, Varaždina i Ludbrega prema Zagrebu kroz Koprivnicu. Naime, pruga do Koprivnice nije elektrificirana pa se do tamo dolazilo dizel motornim vlakom i u Koprivnici se presjedalo na električnu kompoziciju. No, u skorije vrijeme, a sigurno i prije završetka projekta obnove, ovom će dionicom sigurno prometovati baterijsko-motorni vlakovi koji imaju mogućnost putovanja na baterije (u Varaždinu se gradi stabilni priključak za punjenje i trebao bi biti gotov ove godine), ali i napajanja putem pantografa na elektrificiranoj prugi. Tako bi taj vlak na baterije mogao doći od Varaždina (eventualno Čakovca), a dalje od Koprivnice napajao bi se s postojeće mreže, tako ne bi bilo potrebe za presjedanjem, što bi bitno skratilo i pojednostavilo put.
Elektrifikacija daleka budućnost
Što se tiče elektrificirane dvokolosiječne pruge od Čakovca do Koprivnice, ona je moguća tek nakon što se izvedu svi projekti na glavnim pravcima u Hrvatskoj, dakle izgradnja nizinske pruge od Botova do Rijeke, izgradnja drugog kolosijeka Dugo Selo – Novska, modernizacija pruge Novska Tovarnik, a vrlo vjerojatno i modernizacija i elektrifikacija pruge Oštarije – Knin – Split. To bi značilo realizaciju osnovnih TEN – koridora, a tek se kasnije može ići na projekt proširenja mreže. Upravo je Hrvatska dobila rok da riješi i proširi mrežu prometnih koridora do 2050. godine.
FOTO Arhiva
