Mađarica je jedan od onih kolača za koje gotovo svaka obitelj ima svoj recept. Netko radi pet, netko šest ili sedam tankih kora, razlikuju se količine čokolade i maslaca, a upravo se u starim bilježnicama s receptima mogu pronaći sastojci koje danas mnogi više ne stavljaju.
U jednoj starijoj varijanti recepta nekoliko žlica meda dodaje se izravno u tijesto za kore, uvjerili su se unuci jedne bake ispričala je korisnica na forumu. Nije riječ o sastojku bez kojeg se mađarica ne može napraviti, jer ga brojni provjereni recepti uopće ne sadrže, nego o dodatku koji može promijeniti okus i teksturu kora. Med daje blagu aromu i slatkoću, a zbog svojstva da zadržava vlagu može pridonijeti tome da kore nakon što odstoje s kremom budu ugodno mekane. Za kore je potrebno oko 600 grama glatkog brašna, dva jaja, 150 grama šećera, 100 grama maslaca ili masti, tri žlice meda, oko 100 mililitara mlijeka te jedna čajna žličica sode bikarbone. Količinu brašna treba prilagoditi tijestu jer različita brašna ne upijaju jednaku količinu tekućine. Cilj je dobiti glatko tijesto koje se može vrlo tanko razvaljati.
Maslac ili mast, šećer, med i mlijeko lagano se zagriju samo toliko da se sastojci sjedine. Smjesu treba ostaviti da se prohladi prije dodavanja jaja. Zatim se umiješaju jaja, brašno i soda bikarbona te se zamijesi glatko tijesto. Podijeli se na pet ili šest jednakih dijelova, ovisno o veličini lima i željenoj debljini kolača. Svaki dio treba razvaljati vrlo tanko. Upravo su tanke i ravnomjerno pečene kore jedna od najvažnijih stvari kod dobre mađarice. Peku se pojedinačno na obrnutoj strani lima, na papiru za pečenje, nekoliko minuta na približno 180 stupnjeva. Treba ih izvaditi čim lagano dobiju boju jer će pretjerano pečene kore biti tvrđe i suše. Za klasičnu čokoladnu kremu potrebno je litru mlijeka, oko 180 do 200 grama šećera, 100 grama brašna ili odgovarajuća količina škrobnog brašna, 150 do 200 grama čokolade za kuhanje, nekoliko žlica kakaa i oko 200 grama maslaca.
Dio hladnog mlijeka treba dobro pomiješati s brašnom, kakaom i šećerom tako da nema grudica. Ostatak mlijeka zagrije se do vrenja, zatim se postupno dodaje pripremljena smjesa i kuha uz stalno miješanje dok ne nastane gusta, glatka krema. Na kraju se dodaju čokolada i maslac te miješaju dok se potpuno ne otope. Kore se premazuju još toplom kremom i slažu jedna na drugu. Nakon posljednje kore kolač je dobro lagano opteretiti ravnom daskom ili drugim prikladnim teretom kako bi se slojevi povezali i ostali ravni. Mađaricu zatim treba ostaviti najmanje nekoliko sati, a najbolje preko noći. Upravo je odmaranje iznimno važno jer kore tijekom tog vremena povlače vlagu iz kreme i omekšavaju. Sljedećeg dana na vrh ide jednostavna glazura od otopljene čokolade i malo maslaca ili ulja. Kada se glazura stisne, mađarica se može rezati na uske pravokutnike.
I upravo se u korama krije ona mala razlika u odnosu na mnoge danas raširene recepte. Nekoliko žlica meda neće učiniti kolač izrazito medenim, ali može mu dati blagu aromu i pridonijeti mekoći nakon odležavanja. To nije jedini način pripreme mađarice niti nekakvo obavezno pravilo, ali vrijedi isprobati.
FOTO ilustracija
