Električni bojler jedan je od većih potrošača električne energije u kućanstvu, posebno u obiteljima u kojima se svakodnevno troše veće količine tople vode. Ovisno o veličini spremnika, broju ukućana, navikama korištenja i cijeni električne energije, samo priprema tople vode može predstavljati značajan dio mjesečnog računa. U kućanstvima s većom potrošnjom trošak električnog bojlera može dosegnuti i oko 40 eura mjesečno, pa nije svejedno na koji se način koristi.
Jedna od najčešćih pogrešaka je držanje termostata na najvišoj mogućoj temperaturi. Iskusni serviseri uglavnom preporučuju da se temperatura vode ne drži nepotrebno na 70 ili 80 stupnjeva. Za uobičajene potrebe kućanstva najčešće je dovoljno podesiti bojler na približno 55 do 60 stupnjeva. Što je voda u spremniku toplija u odnosu na temperaturu prostorije, to su veći i toplinski gubici dok bojler samo stoji i održava zadanu temperaturu.
Upravo spuštanje previsoko postavljenog termostata može biti jedan od najjednostavnijih načina smanjenja nepotrebne potrošnje. Pritom nije preporučljivo temperaturu trajno postavljati prenisko. Osim što tada može nedostajati dovoljno tople vode, kod spremnika tople vode treba voditi računa i o higijenskom riziku od razvoja bakterije Legionella. Zbog toga je područje oko 55 do 60 stupnjeva razuman kompromis između potrošnje, udobnosti i sigurnosti.
Veliku razliku može napraviti i kamenac. U područjima s tvrdom vodom s vremenom se taloži na grijaču i drugim dijelovima bojlera. Naslage otežavaju učinkovit prijenos topline, mogu produžiti vrijeme potrebno za zagrijavanje vode te opteretiti grijač. Zato se stariji bojler koji dugo nije servisiran isplati pregledati i, prema potrebi, očistiti od kamenca. To ujedno može pomoći njegovu pravilnom radu i produljiti životni vijek uređaja.
Ako kućanstvo ima dvotarifno brojilo, dodatna ušteda na računu može se postići zagrijavanjem većeg dijela vode tijekom razdoblja niže tarife. U tome može pomoći pravilno postavljen vremenski programator. Važno je naglasiti da se time ne mora drastično smanjiti broj potrošenih kilovatsati, ali se ista količina električne energije može platiti manje jer se koristi u jeftinijem tarifnom razdoblju.
Serviseri upozoravaju i da nema potrebe držati pun bojler zagrijanim ako se topla voda dulje vrijeme neće koristiti. Ako ukućani odlaze na nekoliko dana, bojler se može isključiti umjesto da cijelo vrijeme nadoknađuje toplinu koju spremnik postupno gubi. S druge strane, svakodnevno paljenje i gašenje bojlera samo po sebi nije čudesan recept za veliku uštedu. Kolika će korist biti ovisi o izolaciji spremnika, rasporedu korištenja vode i vremenu tijekom kojeg bojler ostaje isključen.
Najveća ušteda ipak se postiže smanjenjem količine tople vode koju je potrebno ponovno zagrijati. Kraće tuširanje, štedljiva glava tuša i popravljanje slavine iz koje neprestano kaplje topla voda mogu imati iznenađujuće velik učinak. Svaka litra vruće vode koja nepotrebno ode u odvod mora biti zamijenjena hladnom vodom koju će bojler ponovno zagrijavati.
Važna je i starost samog uređaja. Moderniji bojleri s kvalitetnom toplinskom izolacijom mogu dulje zadržavati temperaturu vode, dok kod vrlo starih i loše izoliranih spremnika toplinski gubici mogu biti veći. Ako je bojler desetljećima star, često se kvari i brzo gubi temperaturu, treba razmotriti isplati li se njegovo daljnje korištenje ili je dugoročno ekonomičnija zamjena.
Ne postoji jedan trik koji će svakom kućanstvu račun za bojler preko noći prepoloviti. No ako je termostat nepotrebno postavljen na maksimum, bojler pun kamenca, topla voda se rasipa, a uređaj neprestano održava visoku temperaturu i kada nije potrebna, prostora za uštedu itekako ima. Pravilno podešavanje temperature na približno 55 do 60 stupnjeva, redovito održavanje, racionalnija potrošnja tople vode i korištenje povoljnije tarife mogu zajedno osjetno smanjiti mjesečni trošak.
FOTO ilustracija
