Ocat i soda bikarbona dva su sredstva za kojima mnogi posežu kada žele očistiti kuhinju ili kupaonicu bez kupnje posebnih sredstava. No, kada su u pitanju fuge između pločica, nije svejedno što ćete upotrijebiti. Posebno treba biti oprezan s octom jer ono što dobro uklanja kamenac s nekih površina nije automatski dobro i za materijal od kojeg su napravljene fuge.
Ako bismo jako zaprljane bijele cementne fuge podijelili na dva dijela i jedan čistili octom, a drugi pastom od sode bikarbone i vode, soda bi bila razumniji izbor za uklanjanje uobičajene površinske prljavštine. Soda bikarbona blago je abrazivna pa uz nježno četkanje može pomoći fizički ukloniti sloj nečistoće zbog kojeg su svijetle fuge tijekom vremena postale sive ili tamne. Upravo zato dobro očišćena bijela fuga može nakon takvog čišćenja izgledati mnogo svjetlije, ponekad gotovo kao nova. Ipak, rezultat nije zajamčen. Ako je fuga trajno promijenila boju, istrošena je, oštećena ili je prljavština prodrla dublje u materijal, soda bikarbona neće je čudesno vratiti u prvobitno stanje.
S octom treba biti znatno oprezniji. Iako je popularno kućno sredstvo za čišćenje i može biti učinkovito protiv određenih mineralnih naslaga, kiselina nije dobar izbor za redovito čišćenje klasičnih cementnih fuga. Tile Council of North America objašnjava da su tradicionalne cementne fuge uglavnom napravljene od cementa i pijeska te upozorava da kiseline mogu djelovati na cementnu komponentu. Zbog toga se za njihovo redovito održavanje ne preporučuje oslanjati na kisela sredstva poput octa. Proizvođači materijala za polaganje pločica također upozoravaju da ponavljana uporaba octa može s vremenom utjecati na cementnu fugu. To ne znači da će nekoliko kapi octa koje jednom dotaknu fugu odmah napraviti vidljivu štetu. Problem je ponavljano ili dugotrajno izlaganje kiselini. Zbog toga nema smisla riskirati kada postoje blaži načini za početno čišćenje. Za uobičajeno zaprljane cementne fuge možete prvo pokušati s toplom vodom i mekanom četkom. Ako to nije dovoljno, od sode bikarbone i male količine vode može se napraviti pasta. Nanesite je na manji dio fuge, nježno očetkajte, a zatim dobro isperite čistom vodom i osušite površinu. Prije čišćenja velike površine svako sredstvo dobro je iskušati na malom i manje vidljivom mjestu te provjeriti upute proizvođača pločica i fuga.
Postoji još jedna važna napomena. Nisu sve fuge iste. Epoksidne i druge posebne vrste fuga imaju drukčija svojstva od klasičnih cementnih, pa se za njih treba držati uputa proizvođača. Poseban oprez potreban je i kod pločica od prirodnog kamena. Ocat i druga kisela sredstva mogu oštetiti površine osjetljive na kiseline, među kojima su mramor, vapnenac i travertin.
Ako su fuge crne zbog plijesni, problem također nije dobro rješavati samo prikrivanjem boje ili snažnim ribanjem. Treba ukloniti uzrok prekomjerne vlage, osigurati prozračivanje prostora i koristiti sredstvo prikladno za konkretnu površinu. Ako se plijesan stalno vraća ili zahvaća veću površinu, potrebno je riješiti izvor vlage. A što je s poznatom kombinacijom octa i sode bikarbone? Kada ih pomiješamo, nastaje puno mjehurića i pjene, zbog čega smjesa djeluje kao iznimno snažno sredstvo. No riječ je o kemijskoj reakciji kiseline i baze u kojoj se one međusobno neutraliziraju. Sama količina pjene zato nije dokaz da će smjesa bolje očistiti fuge.
Najjednostavnije pravilo je stoga da kod običnih cementnih fuga krenete od najblaže metode i po potrebi prijeđite na sredstvo namijenjeno upravo toj vrsti fuga. Soda bikarbona i voda mogu pomoći kod površinske prljavštine, dok ocat nije dobar izbor za njihovo redovito čišćenje. Tako ćete imati veću šansu vratiti fugama uredniji izgled bez nepotrebnog rizika da ih čišćenjem zapravo oštetite.
FOTO ilustracija
