Cijene u Hrvatskoj nastavljaju rasti, ali najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da poskupljenja nisu ni približno jednako raspoređena na sve proizvode i usluge. Dok je energija u posljednjih godinu dana poskupjela za čak 20,7 posto, a usluge za 7,5 posto, cijene hrane, pića i duhana gotovo su stagnirale. Prema prvoj procjeni DZS-a, godišnja stopa inflacije u listopadu dosegnula je 4,9 posto, dok su u odnosu na rujan potrošačke cijene porasle za dodatnih 0,7 posto. Posebno se ističe golema razlika između pojedinih kategorija potrošnje pa je energija uvjerljivo najveći predvodnik poskupljenja, s godišnjim rastom cijena od čak 20,7 posto. To je više od četiri puta veći rast od prosječne inflacije, a pritom je energija samo tijekom listopada dodatno poskupjela za 1,2 posto.
Velik pritisak na kućne proračune predstavljaju i usluge, čije su cijene u godinu dana porasle za 7,5 posto, a zanimljivo je da su na mjesečnoj razini cijene usluga blago pale, za 0,1 posto. Sasvim drukčija situacija zabilježena je kod hrane, pića i duhana jer je ta kategorija u listopadu bila samo 0,2 posto skuplja nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan cijene su čak blago pale, za 0,1 posto što, naravno, ne znači da su se cijene hrane vratile na razine od prije nekoliko godina. Godišnja stopa inflacije pokazuje samo koliko su se cijene promijenile u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a ne koliko su proizvodi ukupno poskupjeli tijekom duljeg razdoblja. To znači da nakon ranijih poskupljenja cijene mogu ostati visoke čak i kada njihov daljnji rast gotovo potpuno prestane. Još je zanimljivije što su industrijski neprehrambeni proizvodi, kada se izuzme energija, u prosjeku čak 1,1 posto jeftiniji nego prije godinu dana. No, upravo je ta kategorija tijekom listopada zabilježila najveći mjesečni rast cijena, od 2,2 posto.
Ovi podaci također pokazuju koliko različite kategorije utječu na ukupnu inflaciju pa tako hrana, piće i duhan čine gotovo 32 posto potrošačke košarice na temelju koje se izračunava indeks potrošačkih cijena. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije čine oko 27 posto, usluge 25,5 posto, a energija približno 15,7 posto. Unatoč tome što energija ima najmanji udio među ove četiri kategorije, njezino izrazito poskupljenje trenutačno predstavlja jedan od glavnih izvora inflacijskog pritiska.
FOTO ilustracija
