Tijekom vrućih ljetnih noći mnogi klima uređaj ne gase sve do jutra. Kada temperatura ni nakon zalaska sunca ne pada dovoljno, osam sati hlađenja može itekako olakšati spavanje, no tada se nameće i pitanje koliko će takva navika povećati račun za struju.
Odmah treba naglasiti da nije moguće odrediti jednu potrošnju koja vrijedi za svaki klima uređaj. Klima ne troši jednaku količinu struje tijekom cijelog rada, a stvarna potrošnja ovisi o uređaju, veličini prostorije, izolaciji, vanjskoj temperaturi i temperaturi koju smo namjestili. Moderne inverter klime nakon što rashlade prostoriju smanjuju intenzitet rada i zatim uglavnom održavaju postignutu temperaturu. Upravo zato nije ispravno jednostavno uzeti snagu navedenu na klima uređaju i pretpostaviti da toliko struje troši svakog sata.
Kako bismo ipak dobili jasnu sliku troška, uzet ćemo dva primjera. Pretpostavit ćemo da je klima tijekom osam sati rada, primjerice od 23 sata navečer do 7 sati ujutro, ukupno potrošila četiri odnosno šest kilovatsati električne energije. Stvarna potrošnja u pojedinom kućanstvu može biti manja, ali i veća. Posebno su zanimljiva kućanstva koja imaju višu i nižu tarifu. Tijekom ljetnog računanja vremena niža, odnosno jeftinija tarifa traje od 22 sata navečer do 8 sati ujutro. Klima koja radi od 23 do 7 sati tako svih osam sati troši struju tijekom razdoblja niže tarife.
Prema aktualnim cijenama za kućanstva, kada se cijeni same električne energije dodaju troškovi korištenja mreže, naknada za obnovljive izvore energije, jedan dodatno potrošeni kilovatsat tijekom niže tarife stoji približno deset centi. Ako je klima tijekom osam sati potrošila četiri kilovatsata, takvo hlađenje stajat će približno 40 centi. Ako je tijekom noći potrošila šest kilovatsati, trošak će biti približno 60 centi. Ako bi klima svake noći tijekom 30 dana trošila četiri kilovatsata, to bi značilo oko 12 eura dodatnog mjesečnog troška. Uz šest kilovatsati po noći riječ je o približno 18 eura mjesečno.
No, ne plaćaju sva hrvatska kućanstva struju na isti način. Kućanstva koja imaju jedinstvenu tarifu nemaju jeftiniju noćnu struju. Kod njih jedan dodatno potrošeni kilovatsat, kada se uračunaju varijabilne stavke računa i PDV, stoji približno 18 centi. To znači da bi četiri kilovatsata potrošena tijekom jedne noći stajala oko 70 centi, dok bi šest kilovatsati stajalo nešto više od jednog eura. Tijekom 30 takvih noći govorimo o otprilike 21 do 32 eura dodatnog troška.
U ove izračune nisu uračunate fiksne mjesečne naknade s računa za struju. Njih nema smisla pripisivati radu klima uređaja jer ih kućanstvo plaća neovisno o tome je li klima te noći bila uključena ili nije. Važno je uzeti u obzir i aktualne mjere koje vrijede za hrvatska kućanstva. Posebne cijene električne energije trenutačno su propisane za razdoblje od 1. travnja do 30. rujna 2026. godine.
Za kućanstva koja u tih šest mjeseci ne potroše više od 3.000 kilovatsati primjenjuju se propisane tarifne stavke. Ako kućanstvo prijeđe 3.000 kilovatsati, energija potrošena iznad te granice plaća se po tarifnim stavkama uvećanim za 35 posto. Važno je naglasiti da se to povećanje odnosi na potrošnju iznad granice, a ne na svih prethodno potrošenih 3.000 kilovatsati.
Koliko će vas na kraju koštati klima koja radi cijelu noć zato prvenstveno ovisi o tome koliko je električne energije stvarno potrošila i koju tarifu koristite. Ako tijekom osam sati potroši četiri do šest kilovatsati, kućanstvo koje ima nižu noćnu tarifu prema aktualnim cijenama može računati na približno 40 do 60 centi dodatnog troška. Kod kućanstva s jedinstvenom tarifom ista količina potrošene električne energije stajat će približno 70 centi do nešto više od jednog eura.
FOTO ilustracija
