Grijanje na klima uređaj sve je češći izbor u hrvatskim kućanstvima, osobito tijekom jeseni i zime kada mnogi traže način kako smanjiti troškove grijanja. No, koliko zapravo košta ako je klima uključena cijeli dan, svakog dana tijekom mjeseca? Prema aktualnim cijenama električne energije u Hrvatskoj, mjesečni trošak može iznositi pedesetak eura, ali i više od stotinu eura, ovisno o potrošnji uređaja, vremenskim uvjetima i tarifnom modelu kućanstva.
Za izračun smo uzeli službene cijene električne energije koje vrijede u listopadu 2026. godine, uključujući Vladine mjere za ograničavanje cijena, troškove distribucije i prijenosa električne energije, naknadu za obnovljive izvore energije te porez na dodanu vrijednost. Prema Vladinoj uredbi, koja se primjenjuje od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027. godine, cijena same električne energije za kućanstva iznosi 0,091324 eura po kilovatsatu u jednotarifnom modelu. U dvotarifnom modelu cijena iznosi 0,097189 eura u višoj te 0,047688 eura u nižoj tarifi. Međutim, to nisu konačne cijene koje građani plaćaju jer se na njih dodaju ostale stavke računa.
Kada se uračunaju važeća mrežarina, naknada za obnovljive izvore energije i PDV od 13 posto, ukupna cijena jednog potrošenog kilovatsata za kućanstvo u jednotarifnom modelu Plavi iznosi približno 0,1773 eura. U dvotarifnom modelu Bijeli iznosi približno 0,1990 eura u višoj i 0,1013 eura u nižoj tarifi. Ove cijene odnose se na potrošnju unutar Vladina ograničenja od 3.000 kilovatsati tijekom šest mjeseci. U izračun nisu uključene fiksne mjesečne naknade, koje se plaćaju neovisno o tome koristi li se klima. Koliko to znači u praksi? Ako klima uređaj radi 24 sata dnevno, a njegova prosječna potrošnja električne energije tijekom tog vremena iznosi 400 vata, u jednom će danu potrošiti 9,6 kilovatsati. Tijekom 30 dana potrošnja će iznositi 288 kilovatsati, što prema navedenoj jednotarifnoj cijeni znači trošak od približno 51 euro.
Ako je prosječna električna snaga tijekom rada 600 vata, klima će u 30 dana potrošiti 432 kilovatsata, što odgovara trošku od približno 76,59 eura. Pri prosječnoj snazi od 800 vata mjesečna potrošnja raste na 576 kilovatsati, odnosno približno 102,11 eura. U zahtjevnijim uvjetima, kada klima tijekom cijelog mjeseca u prosjeku troši jedan kilovat električne energije, potrošnja bi iznosila 720 kilovatsati, odnosno približno 127,64 eura. Ako bi prosječna električna snaga dosegnula 1,5 kilovata, mjesečni trošak prema istoj cijeni iznosio bi približno 191,46 eura. Važno je naglasiti da su navedeni iznosi izračunati primjeri za različite razine prosječne električne potrošnje, a ne rezultati mjerenja određenog klima uređaja. Nije moguće tvrditi da će svaka klima tijekom mjeseca trošiti 400, 600 ili 800 vata. Stvarna potrošnja može znatno odstupati, ovisno o uvjetima grijanja. Ako se klima koristi samo 12 sati dnevno, uz pretpostavljenu prosječnu električnu snagu od 600 vata, tijekom 30 dana potrošit će 216 kilovatsati, što bi u jednotarifnom modelu stajalo približno 38,29 eura.
Pritom treba razlikovati snagu grijanja klima-uređaja od njegove električne potrošnje. Klima koja ima deklariranu toplinsku snagu od 3,5 kilovata ne troši nužno toliko električne energije. Budući da radi na principu dizalice topline, može predavati prostoru nekoliko puta više toplinske energije nego što troši električne energije. Upravo je zato grijanje klimom u pravilu učinkovitije od grijanja klasičnom električnom grijalicom. Moderne inverterske klime dodatno prilagođavaju rad potrebama prostora. Kada postignu zadanu temperaturu, mogu smanjiti snagu kompresora i potrošnju električne energije. Zbog toga klima koja je uključena 24 sata ne mora tijekom svih tih sati raditi punom snagom. Na potrošnju snažno utječe i vanjska temperatura. Kada su temperature razmjerno visoke, klima u pravilu učinkovitije zagrijava prostor. Tijekom hladnih zimskih dana učinkovitost može pasti, a uređaj može povremeno pokretati odmrzavanje vanjske jedinice. Zato se trošak grijanja u listopadu može znatno razlikovati od troška u siječnju, čak i ako je klima svakodnevno uključena jednak broj sati.
Jednako je važna izolacija kuće ili stana. U dobro izoliranom prostoru, s kvalitetnom stolarijom i manjim gubicima topline, klima će nakon postizanja željene temperature trebati manje energije za njezino održavanje. U starijoj kući s lošijom izolacijom ili u velikom prostoru potrošnja može biti znatno veća. Utjecaj imaju i površina koja se grije, raspored prostorija, zadana unutarnja temperatura te učinkovitost i pravilno dimenzioniranje samog uređaja. Dodatna razlika pojavljuje se kod kućanstava s dvotarifnim brojilima. Tijekom zimskog računanja vremena niža tarifa vrijedi od 21 do 7 sati, a viša od 7 do 21 sat. Tijekom ljetnog računanja vremena niža tarifa vrijedi od 22 do 8 sati. To znači da cijena grijanja ovisi i o tome u kojem dijelu dana klima troši najviše električne energije. Kućanstva s jednotarifnim brojilima plaćaju jednaku cijenu kilovatsata tijekom cijelog dana. Posebno je važno obratiti pozornost na Vladino ograničenje potrošnje električne energije. Naime, od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027. godine regulirana cijena radne energije primjenjuje se do ukupno 3.000 kilovatsati šestomjesečne potrošnje po obračunskom mjernom mjestu. Za potrošnju iznad te granice cijena radne energije povećava se za 35 posto.
To ne znači da će cijeli račun biti veći za 35 posto. Povećanje se odnosi samo na cijenu radne energije za kilovatsate potrošene iznad propisanog praga, dok se prethodna potrošnja ne obračunava ponovno po višoj cijeni. Primjerice, klima koja tijekom šest mjeseci neprekidnog rada prosječno troši 800 vata električne energije potrošila bi 3.456 kilovatsati, ako svaki mjesec računamo kao razdoblje od 30 dana. Time bi već sama klima premašila Vladin prag od 3.000 kilovatsati, čak i bez potrošnje hladnjaka, perilice, rasvjete i drugih uređaja. U stvarnosti se granica računa prema ukupnoj potrošnji cijelog kućanstva, pa se može dosegnuti i ranije. Važno je i da izračunati trošak grijanja na klimu nije isto što i ukupan mjesečni račun za električnu energiju. Uz potrošnju klime kućanstvo plaća i električnu energiju koju troše svi ostali uređaji, kao i pripadajuće fiksne naknade. Najpouzdaniji način utvrđivanja stvarnog troška grijanja jest mjerenje potrošnje konkretnog klima uređaja tijekom duljeg razdoblja, primjerice pomoću odgovarajućeg mjerača potrošnje ili sustava koji podržava praćenje električne energije. Tako dobiveni kilovatsati mogu se pomnožiti s cijenom prema tarifnom modelu kućanstva.
Prema tome, ako se tijekom cijelog mjeseca grijete na klimu koja u prosjeku troši između 400 i 800 vata električne energije, izračun prema aktualnim jednotarifnim cijenama u Hrvatskoj pokazuje trošak od približno 51 do 102 eura za 30 dana neprekidnog rada. To je samo raspon za navedene pretpostavke, a ne univerzalna cijena grijanja na klimu. Stvarni iznos ovisit će o potrošnji uređaja, uvjetima grijanja, tarifnom modelu i ukupnoj potrošnji kućanstva.
FOTO ilustracija
