Drva za ogrjev moraju se dobro osušiti prije nego što završe u peći, a to može potrajati i dvije godine. Prema smjernicama objavljenima na službenim stranicama Grada Zagreba, drvo, ovisno o vrsti, optimalnu suhoću postiže nakon jedne do dvije godine skladištenja. To znači da drva koja su posječena i nacijepana ovog proljeća ne moraju nužno biti spremna za loženje već ove zime. Tvrdom drvu, poput bukve, graba i hrasta, može trebati i više od godinu dana prirodnog sušenja. Koliko će se brzo osušiti, ovisi o vrsti drva, debljini cjepanica, vremenskim prilikama i načinu skladištenja. Drva složena na prozračnom i suhom mjestu sušit će se brže od onih ostavljenih u vlažnom, zatvorenom prostoru.
Preporučuje se ložiti drva s manje od 20 posto vlage. Ako su previše vlažna, dio topline troši se na isparavanje vode umjesto na zagrijavanje prostorije. Takva drva slabije griju, više dime i stvaraju više naslaga u dimnjaku, čime se povećava i opasnost od njegova zapaljenja. Drva je najbolje što prije nakon sječe ispiliti i nacijepati te složiti tako da između cjepanica može strujati zrak. Ne bi smjela ležati izravno na zemlji, a od kiše ih treba zaštititi tako da se pritom ne spriječi prozračivanje.
Postoji i nekoliko znakova po kojima se može procijeniti jesu li drva suha. Na krajevima cjepanica često se pojavljuju pukotine, a suha drva obično su lakša od svježih. Kada se dvije suhe cjepanice udare jedna o drugu, zvuk je često jasniji i zvonkiji, dok vlažna drva proizvode tup zvuk. Ipak, ti znakovi nisu potpuno pouzdani jer drvo može biti suho na površini, a još uvijek vlažno iznutra.
Zato se s pripremom ogrjeva ne isplati čekati posljednji trenutak. Drva koja su se sušila samo nekoliko mjeseci mogu sadržavati previše vlage, a ovisno o vrsti i uvjetima skladištenja, za dobro sušenje može biti potrebna godina dana ili čak dvije.
FOTO ilustracija

