Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Podravski pčelari ponovno su na mukama. Prevrtljivo vrijeme u ovoj sezoni najmanje na ruku ide baš njima i već sad su u strahu da će imati lošu godinu.
Bagrem je glavna ispaša za većinu podravskih pčelara, a kako sad stvari stoje, slabo će vrcati. Rani dolazak proljeća doveo je i do rane cvatnje bagrema, a baš u tom razdoblju dogodio se novi hladni val s jakim vjetrom i kišnim danima. Da bi sezona mogla biti loša svjestan je i Dražen Smes iz Đurđevca, koji ima 95 košnica. Ispaša na uljanu repicu bila je daleko od idealne, a ni s bagremom situacija najvjerojatnije neće biti bolja.
– Prvo vrcanje takozvanog zimskog meda nije dobro prošlo. Na 60 košnica dobio sam 350 kilograma, što je nešto malo više od pet kilograma po košnici. U dobrim sezonama dobio bih minimalno dvostruko više meda pa naravno da ne mogu biti zadovoljan. Mala utjeha mi je da sam u mirovini i pčelarstvo mi je dodatni izvor prihoda pa ću nekako „pregrmiti” činjenicu da je pred nama još jedna loša sezona – priča nam Dražen. Prinosi bagrema, dodaje on, mogli bi biti još lošiji jer njegova je cvatnja u završnoj fazi, a temperature zraka su preniske za ispašu.
– Klimatske promjene čine svoje i upitno je hoćemo li uopće imati bagremov med. Cvatnja bagrema inače kreće početkom svibnja, a sad je tri tjedna uranila i još su se poklopile nepovoljne vremenske prilike kad su nama trebali sunčani dani. Nažalost, to je naša realnost, a na vremenske prilike ne možemo utjecati – naglašava. Ipak, Dražen, kao i svi pčelari, ne gubi nada da će se vrijeme ovih dana stabilizirati i da će pčelari uspjeti „izvući” nešto od bagrema koji će tek procvati.
– Ima još šuma u kojima bagrem nije skroz procvao pa se nadamo da ipak nije sve izgubljeno – dodao je Smes. Dodatni problem pčelarima, kaže on, zadaje i nekontrolirani uvoz meda upitne kvalitete koji „preplavljuje“ police velikih trgovačkih lanaca. Takav med prodaje se na raznoraznim akcijama po znatno jeftinijim cijenama od domaćeg, a građani sve manje mare za kvalitetu, već se prilikom kupnje vode isključivo cijenama.
– Uvozni med po kvaliteti nama nikako ne može biti konkurencija, a da je tako, najbolje pokazuje cijena. Ne znam zašto državne službe zadužene za kontrolu tome ne posvete više pažnje i na taj način zaštite nas, domaće pčelare – kaže Tatjana Hapavel.
FOTO Nikola Wolf
