Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Klimatske promjene termin je s kojim se sve češće susrećemo. Kako će izgledati naši životi za deset, dvadeset ili trideset godina gotovo je nemoguće prognozirati, no u svim područjima života pokušavaju se zaustaviti ili barem usporiti utjecaji promjene klime pa tako i u poljoprivredi. Jedan od načina na koji se u ratarstvu pokušavaju ublažiti klimatske promjene je i nešto što se naziva konzervacijska poljoprivreda, čiji su temeljni postulati minimalno narušavanje tla obradom, permanentna pokrivenost tla biljkama ili biljnim ostacima te rotacija usjeva.
Među prvima na području Koprivničko-križevačke županije koji se odlučio prikloniti tehnici obrade zemlje bez pluga je i Mladen Ferenčak iz Mičetinca kraj Đurđevca. Ferenčak obrađuje ukupno 240 hektara zemlje bez pluga, a na njegovom zemljištu u Mičetincu prošlog je tjedna održana demonstracija različitih strojeva za takvu obradu tla. Tranzicija iz klasične u konzervacijsku obradu tla kod Ferenčaka nije išla preko noći, a sve je počelo prije desetak godina.
Osnovna razlika
– Ove godine sve površine obrađujemo bez pluga, konzervacijskim načinom obrade. Trebalo je vremena da se pribavi sva potrebna mehanizacija i da se prilagodimo sa strojevima i traktorima, a konzervacijska metoda pogodna je za sve kulture kojima se bavim, od kukuruza, uljane repice, zobi, pšenice i ječma – kazao je Ferenčak i otkrio u čemu je osnovna razlika u metodama obrade zemlje.
– Klasični plug okreće zemlju, a mi je obrađujemo, ali bez okretanja. Ono što je na površini ostaje ondje, a ono što je na dubljim slojevima, ostaje tamo. Namjera je da pomalo oponašamo šumu i cilj je da biljni materijal bude na površinskom sloju kako bismo imali manje pokorice i biljkama to puno više odgovara. Zemlja tako mikrobiološki puno bolje funkcionira, ima više živosti u tlu, glisti, mikroorganizama, a kada se zemlja oranjem preokreće tada svom biljnom i životinjskom svijetu treba neko vrijeme da se oporavi – otkrio je Ferenčak i dodao da je ovaj način obrade dugoročno puno bolji za tlo, a ni da kod prinosa nema neke velike razlike.
– Klasičnom metodom gubimo humus, a ovom metodom mi vraćamo humus tlu. U periodu kada ne uzgajamo kulturu, iza žitarica sijemo neke zelene biljke koje služe za povećanje humusa. Na polju je stalno nešto i biljke na sebe vuku ugljik. Ako se krene postupno i pažljivo, prinosi ne padaju, nema nikakve razlike u odnosu na klasičan način, a ovaj je način ekološki puno prihvatljiviji i za zemlju i za okoliš – istaknuo je Ferenčak, a neki od zemljoradnika koji su se okupili na prezentaciji u Mičetincu kao jedan od glavnih razloga zašto se za sada ne odlučuju na ovu metodu navode skupu novu mehanizaciju.
Jer da bi se neki poljoprivrednik prebacio s klasične na konzervacijsku poljoprivredu, potrebna su i velika ulaganja u mehanizaciju te mnogi od njih te nove tanjurače, sijačice i grubere si jednostavno ne mogu priuštiti. No, Tatjana Martinović iz Područne službe za vanjsku podršku ministarstva poljoprivrede iz Koprivnice ističe da su predviđene i dodatne potpore za one koji se odluče na promjenu.
Dodatne potpore
– Predviđena je dodatna potpora u iznosu od 240 do 250 eura po hektaru više u odnosu na klasično. Mjera je dobrovoljna i ide na godinu dana, a čovjek može birati parcelu koja mu je pogodna. Interes je puno veći nego što se pretpostavljalo pa je na kraju moguće da će i iznos potpore ipak biti manji – kazala je Martinović i dodala da ima već dosta poljoprivrednika koji su se odlučili u potpunosti ili djelomično krenuti putem konzervacijske poljoprivrede.
– Ljudi najbolje uče od svojih kolega i na njihovim primjerima kada isprobaju nešto novo. Predviđene potpore upravo i postoje iz razloga što se gospodarstvo mora dodatno opremiti novom mehanizacijom, kao i što se u prvim godinama može očekivati određeno smanjivanje. No, to se i ne mora dogoditi, što vidimo na primjeru OPG-a Ferenčak – istaknula je Martinović, a jedan od poljoprivrednika koji se odlučio postupno uključiti u ovu potencijalnu revoluciju u obradi zemlje je i Dražen Loparić, koji u Imbriovcu obrađuje 110 hektara zemlje. – Na konzervacijskoj obradi ove godine sam imao trećinu zemljišta i to pod ječmom i kukuruzom. Prinosi nisu bili ništa manji nego kod klasičnog oranja iako je bila preporuka da će tek nakon četiri godine prinosi biti isti kao ranije. Neke parcele i dalje ću obrađivati na klasični način, no mislim da ću već sljedeće godine zemljište koje planiram obrađivati konzervacijskom obradom povećati na 75 posto – kazao je Loparić.
FOTO Nikola Wolf
