Križevci bi trebali postati prvi grad u Hrvatskoj u kojem će se graditi stambena zgrada po modelu stambenog zadrugarstva. Model je to koji u zapadnoj Europi postoji već desetljećima, a Zadruga Otvorena arhitektura u partnerstvu sa Zadrugom za etično financiranje skupa s Gradom Križevcima već tri godine radi na razvoju ovog projekta. Ivan Vadanjel iz Zadruge Otvorena arhitektura ističe da bi se već na jesen trebale intenzivirati aktivnosti oko izgradnje zgrade kao i da među stanovnicima Križevaca postoji interes za ovaj projekt.
– Još je nemoguće precizirati kada će točno projekt krenuti u realizaciju, a procjena je da bi investicija trebala iznositi oko 4 milijuna eura plus PDV za završetak cijele zgrade. Osim stambenih prostora, predviđeni su i neki drugi sadržaji i za stanare i za druge korisnike udruge poput multifunkcionalne dvorane, igraonica i slično – kazao je Vadanjel i dodao da je jedna od ideja da dio stanova bude namijenjen i za privremeno stanovanje.
Povoljniji najam
– Naravno da bi većina stanova bila za stalni najam i stanovanje, no razmišljamo i da dio stanova bude za najam za privremeno stanovanje. Prvenstveno za radnike koji dolaze na područje Križevaca u kojima postoji problem s nedostatkom smještajnih jedinica, a oni bi plaćali nešto veću rentu od stalnih stanara. Križevci su odličan izbor za ovaj projekt i zato što su blizu Zagreba i u budućnosti će se sve više ljudi odlučivati na život u manjim sredinama koje su opet blizu glavnom gradu – otkrio je Vadanjel i dodao da će članovi zadruge imati bitno povoljniji najam od onih koji „rentaju“ stanove od privatnih iznajmljivača.
– Još je prerano za govoriti o postotku, no računamo da bi to moglo biti između 20 i 30 posto jeftinije od onoga što se nudi na tržištu. Kada bi se računala cijena najma stana u Zagrebu, tada je to još puno povoljnije, a već na jesen ćemo pokušati doći do konkretnog broja ljudi koji bi bili zainteresirani za ovaj projekt, poslije čega slijedi zatvaranje investicije i početak gradnje – kazao je Vadanjel.
Inače, predviđeno je da ta buduća zadružna zgrada bude smještena na prostoru nekadašnjeg kompleksa vojarne, a Zadruge uključene u projekt model planiraju realizirati u suradnji s gradom.
– To funkcionira na način da jedinica lokalne samouprave stambenoj zadruzi pod povoljnim uvjetima ustupi zemljište na korištenje na rok od 50 do zakonski maksimalnih stotinu godina. Potom grad raspiše pravo građenja na toj lokaciji, a zadruga koja ispunjava najviše kriterija dobiva pravo građenja, diže kredit i gradi stambenu zgradu. Vlasnik zgrade postaje stambena zadruga, a vlasnik zemljišta i dalje je grad – rekao je Vadanjel i dodao da se razrađuju modeli financiranja izgradnje.
Beč i Amsterdam
– Komercijalne banke kod nas uopće nemaju takvu liniju kreditiranja. Modele financiranja zbog toga razrađujemo s nekim stranim bankama i nekim investicijskim bankama – zaključio je Vadanjel i dodao da je plan u Križevcima napraviti zgradu s 36 stanova za stotinjak stanara. Stambena zadruga je organizacija čiji članovi ulažu svoja sredstva kako bi uz razne pogodnosti riješili stambeno pitanje. Oni koji se udružuju u zadrugu nemaju vlasništvo nad stambenim jedinicama, nego je zadruga vlasnik čitave zgrade, dok su zadrugari korisnici. Iako ovakav model za hrvatske uvjete trenutačno djeluje pomalo apstraktno, podaci iz zapadne Europe pokazuju da nešto takvo itekako može funkcionirati. U Beču je tako gotovo 60 posto stambenog fonda u zadružnom obliku vlasništva, u Nizozemskoj tridesetak posto, a Križevci bi trebali biti primjer da nešto slično može funkcionirati i u Hrvatskoj.
FOTO Nikola Wolf
