Udruga Magda kao inicijativa postoji već šest godina, a od ove godine, kada je službeno osnovana kao udruga, upravlja križevačkim gradskim vrtovima. Upravo su iz ove inicijative vrtovima dali naziv „Magdin vrt“, prema legendi o Magdi Herucini, križevačkoj travarici iz 18. stoljeća koja je bila osuđena za vještičarenje.
Ova prirodna oaza zelenila i mira nalazi se usred Križevaca, u blizini Srednje škole Ivan Seljanec, ali i Razvojnog centra i tehnološkog parka. Sve do ove godine zemljište je na upravljanje građanima davao Grad, da bi promijenio model upravljanja i putem javnog poziva zemljište na korištenje dao udruzi.
Podravski je posjetio vrtove i u razgovoru s predstavnicima udruge doznali smo na koji način funkcionira rad udruge, kao i suživot građana na ovom zajedničkom zemljištu.
Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
– Šest smo godina bili inicijativa, no shvatili smo da ako želimo uraditi nešto više, popraviti kućicu ili postaviti ogradu, da nam je za to potrebna udruga, kroz koju je lakše knjižiti financije. Tako je ujedno sve i transparentno, sve što radimo i na što trošimo da svi imaju na uvid. Uglavnom se troši na održavanje našeg vrta – rekla nam je predsjednica udruge Olga Razum-Šujica, inače inženjerka poljoprivrede, nadodavši kako se financiraju sami, uz donacije tvrtki i građana.
– Pokraj samih vrtova na kojima uzgajamo povrće, organiziramo i razne edukativne radionice, primjerice predavanja o kompostu i vrstama i načinima uzgoja. Dolaze nam i učenici, ali i druge skupine. Pogotovo se za vrijeme korone pokazalo kao dobro mjesto za biti, ali i družiti se. Brojimo 24 člana, od kojih neki žive u stanovima i ovdje uzgajaju povrće – govori nam Ogla, napomenuvši kako povrće uzgajaju uglavnom za svoje potrebe, iako imaju i zajednički dio na kojem rade svi članovi.
Na zemljištu površine od oko šest tisuća kvadrata uređeno je 36 gredica, od kojih je svaka površine 50 kvadrata. Budući da je trenutno manje članova nego gredica, pojedini članovi mogu tražiti da obrađuju najviše dvije gredice, iako to i nije učestala praksa, tvrdi Razum-Šujica, budući da samo jedna gredica zahtijeva dosta truda i pažnje.
Članovi se za boravak u vrtu moraju pridržavati određenih pravila, koji se uglavnom tiču zabrane upotreba pesticida, kao i pridržavanja drugih ekoloških praksi.
– Na tome se inzistira i tko se toga ne pridržava gubi pravo zakupa zemljišta. I inače potičemo bioraznolikost, a korova se rješavamo uglavnom mehanički, odnosno ručno – tvrdi Šujica.
Vrt je dovoljno velik za sve, a sama je udruga otvorena za nove članove. U sklopu vrtova imaju i dječje igralište, nekoliko kućica za alate, ali i zajednički kompost. Nedavno su postavljene i kućice za ptice rađene prema svim pravilima kako bi one unutra došle stanovati, a na zajedničkom dijelu posađene su i voćke koje si može ubrati bilo tko, pod uvjetom da ne ubere baš sve.
Trajni nasadi nisu dozvoljeni jedino na gredicama koje su rezervirane za jednosezonske biljke, po želji onog člana koji je zakupi. Svoj dom na Magdinom vrtu imaju i pčele samice, koje su vrlo korisne kod oprašivanja.
– Želja nam je sačuvati tu bioraznolikost i da ovaj prostor ostane zelena oaza i kada ovaj dio grada postane građevinska zona, što polako postaje. Tako će i budući novi članovi imati mjesto gdje će moći izaći i proizvesti svoju hranu, gdje mogu sjesti i popričati – zaključuje Šujica.
Gradski vrtovi sve su češća praksa u brojnim gradovima, a križevačka je udruga samo prenijela model upravljanja kakav se provodi drugdje, poput onog u Koprivnici i Varaždinu.
– Nadodala bih kako smo sad već malo veća grupa, ali se svi lijepo slažemo, kada zatreba i pomažemo jedni drugima, međusobno razmjenjujemo sjeme i povrće, uz druge potrebe i savjete – rekla je aktivna članica udruge Katarina Ivanek, izrazivši optimizam i za budućnost u njihovoj maloj zelenoj oazi mira.
FOTO Nikola Wolf
