I dalje smo bez kilometra autoceste, vlak postaje sve češće prijevozno sredstvo

Koprivničko-križevačka županija i dalje je jedna od tek četiriju županija u kojima nema niti jednog jedinog kilometra autoceste, a kako stvari stoje, tako će i ostati. Među onim smo županijama u kojima je i najmanje kilometara državnih cesta, u dužini od tek 213 kilometara. Trebali smo biti već na 220 kilometara, ali gradnja brze ceste do Kloštra Vojakovačkog u dužini od sedam kilometara nikako da počne.

Državni zavod za statistiku protekli je tjedan objavio detaljne podatke o transportu putnika i robe po županijama u 2022. godini, uz podatke i o sigurnosti u prometu, broju poginulih, stradalih, ali i broju registriranih vozila. Prema navedenim podacima, najsretniji mogu biti u Hrvatskim željeznicama jer je protekle godine s naših kolodvora na svoje destinacije otputovalo čak 722.000 putnika, što je za 231.000 više nego godinu ranije (47 posto).

S druge strane, pala je količina utovara robe i proizvoda, sa 787.000 tona u 2021. godini na 562.000 tona lani. Koprivničko-križevačka županija među onima je u kojima se tovari najviše robe prema vanjskim destinacijama. Jedino Krapinsko-zagorska na kontinentu ima bolje pokazatelje (864.000 tona) i skok za točno 190 posto u odnosu na 2021. godinu (297.000 tona).

ODLAZAKA VLAKOVA S KOLODVORA (DZS, 2022.)

U županiji je, pak, lani istovareno čak 1,2 milijuna tona robe, triput više nego prije dvije godine, a razlog su između ostalog i opsežni infrastrukturni radovi na području županije te dolazak materijala i sirovina. Koprivničko-križevačka županija inače ima 136 kilometara željezničkih pruga, od kojih je elektrificiran tek 51 kilometar. Mnoge županije koje imaju i više kilometara pruge nemaju čak nijedan kilometar „pod strujom“. S druge strane, Primorsko-goranska ima čak 159 kilometara elektrificiranih pruga od ukupno 161 kilometra. Varaždinska, primjerice, nema nijedan takav kilometar.

U našoj županiji značajno je rastao i cestovni prijevoz robe – lani je zabilježeno 2,1 milijuna tona, a godinu ranije 1,6 milijuna. Naši susjedi Varaždinci u isto su vrijeme prevezli gotovo šest milijuna tona. I u Bjelovarsko-bilogorskoj je prevezeno više robe, 2,6 milijuna tona, kao i u Međimurskoj (2,8 milijuna tona), a jedan od razloga je i njihova gora, a naša bolja željeznička povezanost.

Inače, Koprivničko-križevačka županija ima ukupno 1037 kilometara cestovne mreže, od čega je 213 kilometara državnih cesta i u oba smo dijela među lošije povezanim županijama. Zato imamo 367 kilometara županijskih cesta i čak 457 kilometara lokalnih cesta. Zanimljivo je usporediti i za koliko smo povećali broj kilometara županijskih cesta proteklih godina – nismo, čak smo i pali u kilometrima. Pali smo za pet kilometara i na državnim cestama, a zadnji put kada smo u jednoj godini dobili četiri kilometra nove državne ceste bilo je 2012. godine. Autocesta, ponavljamo, poput Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske, nemamo nijedan kilometar.

Kad je riječ o cestama i prometu, jedna smo od uvjetno rečeno sigurnijih županija. U 2022. godini imamo blago povećanje broja ozlijeđenih osoba u nesrećama s 307 na 367, dok je i jedna osoba više među poginulima, a bilo ih je sedmero. Tek u tri hrvatske županije u 2022. godini bilo je manje smrtno stradalih na cestama, među onima s najviše su naši susjedi Varaždinci, prema broju vozila i stanovnika čak 24 osobe poginule u prometu. Rast je to od 120 posto u odnosu na 2021. godinu. Na varaždinskom je području lani, primjerice, poginuo isti broj osoba kao i u cijelom Zagrebu te Splitsko-dalmatinskoj županiji. U Požeško-slavonskoj poginulo je najmanje osoba – dvije. U gotovo svim je županijama lani rastao broj prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, unatoč stalnim policijskim akcijama i prometnim kontrolama, ali i sve strožim kaznama za prekršaje u prometu.

STANJE SIGURNOSTI U PROMET (DZS, 2022.)

FOTO Arhiva PL