Dugovi i ovrhe mnogima predstavljaju ozbiljan problem, osobito kada zbog neplaćenih računa ili drugih obveza dođe do blokade bankovnog računa. Međutim, činjenica da je protiv nekoga pokrenuta ovrha ne znači da mu se može uzeti sav novac koji prima. Ovršni zakon izričito propisuje koja su primanja izuzeta od ovrhe, a za plaće i mirovine određuje koliko novca mora ostati zaštićeno.
Članak 172. Ovršnog zakona određuje primanja koja su izuzeta od ovrhe. Među njima su primanja po osnovi socijalne skrbi, novčane naknade za vrijeme privremene nezaposlenosti, doplatak za djecu, stipendije i pomoći učenicima i studentima te primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja. Zakonom su zaštićene i određene naknade povezane s tjelesnim oštećenjem, narušenim zdravljem i gubitkom radne sposobnosti, kao i druga primanja koja su izuzeta od ovrhe prema posebnim propisima. Za pojedine vrste primanja postoje zakonske iznimke, pa je važno utvrditi o kojoj se naknadi radi. To znači da osoba koja prima, primjerice, doplatak za djecu ili novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti može zaštititi ta primanja od prisilne naplate dugova, u skladu sa zakonskim pravilima.
Drukčija pravila vrijede za plaće i mirovine. One nisu u cijelosti izuzete od ovrhe, ali članak 173. Ovršnog zakona određuje dio koji je zaštićen. Visina tog iznosa ovisi o primanjima osobe i vrsti duga koji se naplaćuje. Za ovrhe koje se provode tijekom 2026. godine relevantna prosječna netoplaća iznosi 1.434 eura. Kod naplate uobičajenih dugova, primjerice kredita, dugovanja po karticama ili neplaćenih komunalnih računa, od ovrhe je zaštićen iznos od 956 eura ako je plaća jednaka ili veća od 1.434 eura.
Kada osoba prima neto plaću manju od 1.434 eura, zaštićene su tri četvrtine njezine plaće, ali najviše 956 eura. Primjerice, osoba s neto plaćom od 1.000 eura, protiv koje se provodi ovrha zbog uobičajenog duga, zadržava 750 eura, dok se preostalih 250 eura može ovršiti. Osobi s neto plaćom od 1.500 eura zaštićeno je 956 eura, a preostalih 544 eura mogu biti predmet ovrhe. Pravila o ograničenju ovrhe na plaći primjenjuju se i na mirovine. Međutim, navedeni izračuni odnose se na uobičajene dugove. Kod prisilne naplate uzdržavanja djeteta, drugih tražbina po osnovi zakonskog uzdržavanja te određenih naknada štete vrijede drukčiji, niži iznosi zaštićenih primanja.
Važno je znati da osoba kojoj je račun blokiran može zaštititi zakonom izuzeta primanja otvaranjem zaštićenog računa. Riječ je o posebnom računu na koji se uplaćuju sredstva koja su u cijelosti ili djelomično izuzeta od ovrhe. Zaštićeni račun otvara se na zahtjev osobe koja želi zaštititi svoja primanja. Njegovo otvaranje nije obvezno, ali je važno za zaštitu novca prilikom provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Takav račun moguće je otvoriti u poslovnici Financijske agencije ili elektronički putem sustava e-Dugovanja, dostupnog kroz e-Građane. Otvaranje, vođenje i zatvaranje zaštićenog računa ne naplaćuje se. Zaštićeni račun može se otvoriti i prije blokade, ako osoba raspolaže odgovarajućom ispravom iz koje je vidljivo da postoji dugovanje na temelju kojeg vjerovnik može pokrenuti ovrhu. Važno je i da osoba Fini prijavi primanja koja želi zaštititi. Za svako primanje potrebno je dostaviti odgovarajuće podatke, a promjene poput novog poslodavca ili drugog uplatitelja također je potrebno prijaviti.
Prema informacijama Fine, kada banka utvrdi da su sredstva zaštićena od ovrhe uplaćena na redovni račun, o tome obavještava Finu i vlasnika računa. U tom slučaju osoba ima mogućnost u roku od osam dana otvoriti zaštićeni račun ili prijaviti takvo primanje na već otvoreni zaštićeni račun.
FOTO ilustracija
