Hoće li i na koji način najavljeno uvođenje poreza na nekretnine utjecati na ponudu, potražnju i cijene stanova u našoj županiji, pitanje je svih pitanja za mlade obitelji, ali i sve ostale koji su u potrazi za svojim novim domom. Iako nemamo kristalnu kuglu koja bi nam pružila cijenu kvadrata novogradnje u podravskim i prigorskim gradovima u 2025. godini, uz pomoć struke ipak je moguće rasvijetliti barem dio okolnosti koje će utjecati na formiranje cijena na tržištu nekretnina. Prema navodima stručnjaka iz Ekonomskog instituta u Zagrebu u njihovoj aktualnoj publikaciji Sektorska analiza, i sama najava uvođenja poreza na nekretnine mogla bi značajno promijeniti dinamiku tržišta nekretnina u Hrvatskoj. Očekuje se da će porez smanjiti privlačnost stambenih nekretnina kao investicije, što bi moglo dovesti do pada potražnje za novim stanovima i smanjenja građevinske aktivnosti. Međutim, zbog velikih razlika unutar hrvatskog tržišta nekretnina, utjecaj poreza neće biti jednak u svim regijama.
Porez na nekretnine
Na kontinentu, gdje pripada naša županija, potražnja je i inače slabija nego u priobalnim područjima i Zagrebu pa bi uvođenje poreza na nekretnine moglo dodatno smanjiti interes za ulaganja u tu vrstu imovine. Međutim, manja atraktivnost stambenih nekretnina za ulagače mogla bi dovesti i do smanjenja investicija u izgradnju novih stanova, a to bi dodatno ograničilo ponudu. S druge strane, priobalna područja, u kojima značajan udio kupaca čine strani investitori, mogu pokazati veću otpornost na porez zbog visoke potražnje za nekretninama koje se koriste za turizam i povremeni boravak. Strani ulagači često raspolažu većim kapitalom i motivacijom za ulaganje u nekretnine na moru, što bi moglo ublažiti negativan učinak poreza na potražnju u priobalju. U Zagrebu bi pak porez mogao dodatno pridonijeti ograničavanju ponude novih stanova jer bi investitori, suočeni s većim troškovima vlasništva, mogli smanjiti broj novih projekata. Očekuje se da bi to moglo održati ili čak povećati cijene stanova u glavnom gradu. Ipak, na dulji rok, porez na nekretnine mogao bi pridonijeti stabilizaciji tržišta i smanjiti pritisak na cijene, ali bi u početku mogao uzrokovati smanjenje investicija i ponude, posebno u kontinentalnim županijama.
Viši porez, niže cijene?
Osim najavljenog uvođenja poreza na nekretnine, nekoliko dodatnih čimbenika moglo bi utjecati na cijene stanova u Koprivničko-križevačkoj županiji u sljedećoj godini. Primjerice, visoke cijene građevinskog materijala, koje su značajno porasle posljednjih godina, i dalje predstavljaju ozbiljan izazov za graditelje i investitore. Ako se trend rasta nastavi, to će povećati troškove izgradnje i moglo bi rezultirati rastom cijena novih stanova. Stabilizacija ili pad cijena materijala, s druge strane, mogli bi olakšati situaciju za investitore i potencijalno smanjiti pritisak na rast cijena stanova. Nadalje, nedostatak kvalificirane radne snage u građevinarstvu, uzrokovan odljevom radnika prema razvijenijim zemljama EU, dodatno opterećuje troškove rada. Uvoz strane radne snage pomaže u nadomještanju manjka, ali istovremeno povećava ukupne troškove gradnje.
Ako se problem nedostatka radnika ne riješi, to bi moglo dodatno povisiti cijene stanova. Kao i u ostatku Hrvatske, potražnja za nekretninama može varirati ovisno o demografskim kretanjima i gospodarskim uvjetima. Ako se iseljavanje stanovništva nastavi ili ako se ne pojave novi investicijski projekti koji bi doveli do dolaska ili povratka ljudi u našu županiju, potražnja bi mogla oslabiti, što bi stabiliziralo ili čak smanjilo cijene. S druge strane, novi gospodarski projekti ili rast zapošljavanja mogli bi povećati potražnju i vršiti pritisak na rast cijena. I za kraj, mjere poput subvencioniranih stambenih kredita i programa za mlade obitelji mogle bi povećati interes za kupnju nekretnina u regiji. Ako takvi programi ponovno postanu dostupni, oni bi mogli podržati potražnju za stanovima, a time i cijene u našoj županiji.
Stanogradnja u našoj županiji i dalje raste, ali ne kao prije
Prema najnovijim podacima Sektorske analize Ekonomskog instituta u Zagrebu, u Koprivničko-križevačkoj županiji je u 2023. godini izgrađeno 98 novih stambenih zgrada i 176 novih stanova. Ovi podaci pokazuju blagi porast u odnosu na 2022. godinu, kada je izgrađeno 79 zgrada i 152 stana. Iako ovi brojevi ukazuju na umjeren rast građevinske aktivnosti, oni su i dalje značajno niži u usporedbi s razvijenijim dijelovima zemlje. Na državnoj razini, u 2023. godini broj novoizgrađenih stanova iznosio je 16.552, što predstavlja rast od 4,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ova brojka ukazuje na usporavanje izgradnje u odnosu na 2022., kada je broj novoizgrađenih stanova porastao za 26,9 posto. I dok su gradovi poput Zagreba i priobalne županije i dalje vodeći u broju novogradnji zbog visoke potražnje, kontinentalne regije, uključujući Koprivničko-križevačku županiju, zabilježile su skromniji rast. Manje investicija u izgradnju u ovim područjima može se pripisati nižoj potražnji, ograničenom interesu investitora te demografskim izazovima. (mš)
FOTO arhiva
