Križevci su ovom odlukom Vlade izgubili 900.000 eura iz proračuna, a gradonačelnik je potvrdio da ukidanje prireza neće kompenzirati drugim porezima ni povećanjem stope poreza na dohodak
Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Premijer Andrej Plenković protekli je tjedan predstavio javnosti novu poreznu reformu prema kojoj se ukidaju prirezi u općinama i gradovima, osobni odbitak diže se s 530,90 na 560 eura, dok će država pomoći onima s manjim plaćama i preuzeti dio troška uplate mirovinskih doprinosa.
Od naših gradova prireze imaju Križevci (10%) i Ludbreg (12%), a općina Kloštar Podravski (5%), Sveti Đurđ (5%), Mali Bukovec (10%), Martijanec (5%) i Veliki Bukovec (5%). Gradonačelnici i načelnici nisu sa zadovoljstvom dočekali ovu vijest, s obzirom na to da se radi o prihodu proračuna lokalnih jedinica. Prema tome, mještani ovih gradova i općina samo na ime ukidanja prireza trebali bi imati veće plaće. Međutim, Vlada je ostavila prostor općinama i gradovima da mogu povećati porez na dohodak, to jest plaće koje su također proračunski prihod lokalnih jedinica. Tako će svi pojedinačno moći odlučiti hoće li povećati porez na dohodak – pa u tom slučaju ostaje pitanje hoće li na kraju građani imati veće, iste ili manje plaće.
Konkretno za gradove do 30.000 stanovnika, gdje su i Ludbreg i Križevci, porez na dohodak može se povećati od 15 do 22,5 posto. A općine, poput naših, mogu povećati taj porez od 15 do 22 posto. Jedinice lokalne samouprave morat će donijeti ovu odluku najkasnije u zadnjem kvartalu 2023. godine.
– Ovo nije nikakva reforma, a čak je i premijer Andrej Plenković prestao o njoj govoriti kao reformi. To vam je parodično, kad gledate prosjek naših plaća i, recimo, susjeda u Sloveniji. Pa naš medijan, dakle realan prosjek neto plaća, je 880 eura, što govori da značajan broj ljudi radi za manje od toga. Imamo drugu najveću inflaciju u EU i PDV koji udara na one najranjivije – ističe Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice koji smatra da je smiješno kad Vlada govori da će ova „reforma“ građanima dići plaće za četiri, deset ili možda 20 eura.
– Druga stvar, to su sve prihodi jedinica lokalne samouprave, a svoje ne bi dirali? Nemam ništa protiv poštenih i poduzetnih, da me se krivo ne shvati, no što je s porezom na krupni kapital? – pita se Jakšić koji kaže da je još uvijek jako teško reći koliko će ovime izgubiti gradski proračun.
– Sad se pokazalo da je naša odluka da uopće ne uvodimo prirez bila dobra i da se ipak ne radi o tako malim iznosima za blagajne JLS-a.
Jedan od onih gradonačelnika koji ne može biti zadovoljan ukidanjem prireza, kada bi gledao stanje u gradskoj blagajni, i križevački je gradonačelnik Mario Rajn. Križevački proračun zbog toga gubi gotovo 900.000 eura!?
– Mi smo kao administracija okrenuti građanima i poduzetnicima i stremimo što nižim poreznim opterećenjima. Dosadašnji prirez koristili smo u svrhu energetske tranzicije, od koje će benefit imati svi naši stanovnici – kazao nam je Rajn, koji je dodao da Vlada novom poreznom reformom „daje“ ljudima nešto što nije njezino, otprilike 900.000 eura u slučaju Križevaca.
– Mi nećemo ukidanje prireza kompenzirati drugim porezima, niti povećanjem stope poreza na dohodak, niti povećavanjem gornje granice poreza na kuće za odmor – potvrdio je Rajn i naveo kako će upravo zahvaljujući takvoj politici nižih poreza Križevčanke i Križevčani imati veće plaće od sljedeće godine.
Darko Marković, načelnik Općine Mali Bukovec koja ima 10 posto prireza, ističe kako zapravo još uvijek ne znaju koliko će izgubiti ukidanjem prireza.
– Gledamo li 2020., 2021. i 2022. godinu, onda ne mnogo, imamo dosta zaposlenih u radno-intenzivnoj industriji gdje su plaće manje pa ni prihod od prireza nije bio značajan. Plaće su u međuvremenu rasle i tek ćemo na isteku godine znati koliko ćemo realno u ovoj godini izgubiti na ime ukidanja prireza – ističe Marković, načelnik Općine koja je uvela prirez nakon preporuke Ministarstva financija, jer je to bio uvjet za dobivanje sredstava za fiskalno izravnanje – u protivnom bi bili u gorem položaju.
Druga stavka porezne reforme je dizanje osobnog odbitka s 530,90 na 560 eura, a briše se pojam osnovice osobnog odbitka. Primjerice, ako vam je porez na dohodak 20 posto, onda bi ova razlika od nešto manje od 30 eura osobnog odbitka značila da će vam se samo na ime toga plaća povećati otprilike šest eura. No, to je ako pričamo o vašem osobnom odbitku, a dižu se ujedno i osobni odbitci za uzdržavane članove pa, ovisno o tome koliko imate djece, trebala bi vam rasti neto plaća. Smanjeni su koeficijenti za broj djece, no neto bi primanja rasla. Za uzdržavanog člana ili jedno dijete, prema novoj visini osobnog odbitka od 560 eura, osobni odbitak trebao bi se povećati za 48 eura, za drugo dijete 60 eura, treće 95, četvrto čak 154 eura, i tako dalje. Kad uračunamo porez na dohodak od 20 posto, dolazimo do neto povećanja plaća od 9,6 eura ako imate jedno dijete do 37 eura ako imate četvero djece.
Udruga obitelji s troje i više djece Obitelji 3plus, a u Hrvatskoj ih je nešto više od 112.000, izračunala je pak kako će porezna reforma utjecati na njih. Roditelju koji ima 800 eura neto plaću te troje ili više djece, primanja će se povećati za samo 22,50 eura. Onome pak roditelju koji ima neto plaću 1040 ili, recimo, 1200 eura te troje ili više djece – plaća će se povećati za nula eura! Rezultat je to njihove simulacije predstavljene porezne reforme. Oni s najmanjim plaćama, odnosno svi oni koji su zbog malih primanja zakinuti za gore navedenu reformu, bit će ipak nešto zadovoljniji. Njima se smanjuje doprinos za mirovinsko osiguranje. Stopa i dalje ostaje 15 posto za prvi stup, no oni s bruto plaćama do 700 eura imat će fiksnu olakšicu od 300 eura, što će sufinancirati država. Za plaće od 700 do 1300 eura bruto bit će postupno smanjenje olakšice, a računa se 0,5 x (1300 – osnovica).
Primjerice, ako ste samac, a bruto plaća vam je 1290 eura, onda će vaš poslodavac u mirovinski stup uplatiti pet eura manje, a vi na ime toga imati 0,75 eura veći neto iznos. Kad se zbroje sve navedene reforme, vaša će neto plaća na kraju biti veća tek 6,42 eura. U primjeru samaca s bruto plaćom do 700 eura i olakšicom od 300 eura, konačno neto povećanje plaće bilo bi 41,82 eura. Apsolutna povećanja neto plaća povećavaju se, neznatno dalje s obzirom na broj djece. U gradovima i općinama s prirezom, neto plaće trebale bi biti nešto veće upravo za iznose koje su sad građani uplaćivali u tu namjenu. Dignu li općine i gradovi porez na dohodak s 20 na 22 ili 22,5 posto, poništit će se dobar dio povećanja, a to je jedini način da jedinice lokalne samouprave barem malo nadoknade štetu za svoje „blagajne“ na ime ove porezne reforme.
PORAST NETO PLAĆA ZBOG POVEĆANJA IZNOSA OSOBNIH ODBITAKA UZ POREZ NA DOHODAK 20%
| SADAŠNJI SUSTAV | NOVI SUSTAV – ODBITAK 560 | NETO POVEĆANJE PLAĆE (eur) | |
| Osnovni odbitak | 531 | 560 | 5,8 |
| Uzdržavani član | 232 | 280 | 9,6 |
| 2. dijete | 332 | 392 | 12 |
| 3. dijete | 465 | 560 | 19 |
| 4. dijete | 630 | 784 | 30,08 |
| … | … | … | … |
| Invalidnost | 133 | 168 | 7 |
| Invalidnost 100% | 498 | 560 | 12,4 |
FOTO: Podravski list
