Osim što je u prošloj godini došlo do bitnog porasta cijena stanova i kuća, došlo je i do povećanja cijena prodanih građevinskih i poljoprivrednih zemljišta. Pokazuje to bilten „Pregled tržišta nekretnina RH 23“ koji je objavio Ekonomski institut Zagreb, a prema kojem se u Koprivničko–križevačkoj županiji masovno trgovalo poljoprivrednim zemljištem. Tijekom 2022. i 2023. godine na području Hrvatske ostvareno je ukupno 44.207 kupoprodaja građevinskog zemljišta ukupne vrijednosti 3,46 milijarde eura. Vrijednost prodanog građevinskog zemljišta se samo u godinu dana povećala za 36,9 posto, a prosječna vrijednost jedne kupoprodajne transakcije povećala se sa 71.244 eura po transakciji u 2022. godini na 84.162 eura u 2023. godini.
Najveći broj kupoprodaja građevinskog zemljišta zabilježen je u primorskim županijama te Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. U prošloj je godini prodano 181 građevinsko zemljište u Koprivničko–križevačkoj županiji koje je prosječno plaćeno 15,8 eura po kvadratu, dok se kvadrat građevinskog zemljišta 2022. godine plaćao 11 eura. To je zemljište prosječno bilo veličine 682 kvadratnih metara, a više od polovice prodanih građevinskih zemljišta odnosilo se na Koprivnicu (103) te je Koprivničko–križevačka uz Brodsko–posavsku jedina županija gdje je više transakcija obavljeno u županijskom središtu, nego u ostatku županije.
Skupi kvadrati
Zanimljivo je da je kvadrat građevinskog zemljišta u KCKŽŽ bio među najskupljima u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odmah iza Zagreba (61,3) i Zagrebačke županije (25). Prosječna cijena kvadrata građevinskog zemljišta prodanog prošle godine u Varaždinskoj županiji bila je 5,7 eura, u Virovitičko–podravskoj 10,4, a u Bjelovarsko–bilogorskoj županiji tek 1,2 eura, daleko najniža u cijeloj zemlji. Još zanimljiviji podatak je taj da je kvadratni metar građevinskog zemljišta u ostatku županije bio nešto skuplji nego u samoj Koprivnici. Podaci pokazuju da se kvadratni metar u Koprivnici prosječno plaćao 13, a u ostatku županije 17 eura. Kad bi se Koprivnica uspoređivala s gradovima u okruženju, građevinsko zemljište prodavalo se jeftinije jedino u Krapini (10 eura po kvadratu), a najskuplje je bilo u Bjelovaru (39), Varaždinu (30) i Čakovcu (28). Daleko najveće cijene postizala su građevinska zemljišta u priobalju, pogotovo u Dalmaciji, pa se tako recimo u Splitu kvadratni metar građevinskog zemljišta prošle godine plaćao 286 eura, u Dubrovniku 235 eura, a u Zadru 135 eura. No, Koprivničko-križevačka županija zato je već drugu godinu zaredom prednjačila po broju kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta i više od šestine, od nekih 29 tisuća takvih transakcija u Hrvatskoj, zabilježeno je u Podravini i Prigorju. Tih 4982 kupoprodaje povećanje je od gotovo 50 posto u odnosu na 2022. godinu, kada ih je ovdje također zabilježeno najviše u Hrvatskoj i bilo ih je 3358. Prošlogodišnja podravsko-prigorska kupoprodaja bila je tri puta veća u odnosu na Bjelovarsko–bilogorsku, pet puta veća u odnosu na Virovitičko–podravsku i Varaždinsku te 60 posto veća u odnosu na Međimursku županiju. Kvadratni metar poljoprivrednog zemljišta u Podravini i Prigorju u prosjeku se plaćao 33 centi po kvadratu, a u prosjeku se prodavalo zemljište veličine 4129 kvadrata. Naravno da je cijena poljoprivrednog zemljišta bitno veća u primorskom dijelu Hrvatske, nego na kontinentu. Tako se za istu cijenu kao za jedan kvadratni metar u Primorsko–goranskoj i Zadarskoj moglo kupiti dvadeset kvadrata u Podravini i Prigorju, a jedan kvadrat u Šibensko–kninskoj i Splitsko–dalmatinskoj koštao je kao 25 kvadrata kod nas. I u susjednim županijama cijena kvadrata poljoprivrednog zemljišta prošle se godine prodavala po približno istoj cijeni kao u Koprivničko–križevačkoj županiji, a glavni razlog zašto je ovdje došlo do tako velikog broja transakcija su nedavne kupnje parcela za brojne solarne i geotermalne elektrane.
Šumska zemljišta
Kad je riječ o šumskim zemljištima, prošle godine ih je u Koprivničko–križevačkoj prodano 134 i to prosječne veličine 3805 kvadrata po prosječnoj cijeni od 0,24 eura po kvadratu. I u okolnim su se županijama šumska zemljišta cijenila koji cent više ili manje po kvadratu, no i tu je ogroman nerazmjer u cijenama između kontinentalne i morske Hrvatske. Kvadrat šumskog zemljišta u Istarskoj, Šibensko–kninskoj i Splitsko–dalmatinskoj županiji iznosio je oko 9 eura, što znači da se kvadrat šume ondje plaćao kao otprilike 35 kvadrata na kontinentu. Lani je u KCKŽŽ prodano i 26 poslovnih prostora prosječne veličine 69 kvadratnih metara i to po cijeni od 804 eura po kvadratu.
Poljoprivredno zemljište drugo najjeftinije u EU
Cijena poljoprivrednog zemljišta u većini ostalih zemalja Europske unije iznimno je visoka u odnosu na Hrvatsku i Koprivničko–križevačku županiju, gdje je hektar prosječno koštao oko 3300 eura. Manju cijenu za hektar obradive zemlje moguće je dobiti samo u Estoniji, gdje se cijeni na 3174 eura, a u svim ostalim zemljama cijene su više. Naši sjeverni susjedi Slovenci svoje obradivo tlo cijene gotovo šest puta više od nas (18.460 eura po hektaru), zapadni susjedi Talijani 13 puta (42.569), a Nizozemci čak 21 puta više (70.320). U Slovačkoj hektar poljoprivrednog zemljišta prosječno košta 3432 eura, u Mađarskoj 4632, Rumunjskoj 4904, Bugarskoj 5011, a u Poljskoj više od deset tisuća eura. Kao i u Hrvatskoj, postoje velike razlike među različitim regijama pojedinih država, navodi se u publikaciji Agencije za promet poljoprivrednim zemljištem. Tako cijena zemljišta u Grčkoj varira od 6000 do čak 55.000 eura po hektaru, dok se hektar zemljišta na španjolskim Kanarskim otocima plaća nevjerojatnih 134 tisuće eura.
FOTO arhiva
