Piše: dr. Ivo BELAN
Znanstvenici smatraju da i plakanje i smijanje dobivaju poticaj iz istog dijela mozga. Isto kao što smijanje može rezultirati zdravstvenim koristima (smanjuje povišeni krvni tlak, poboljšava funkciju imunološkog obrambenog sustava), stručnjaci otkrivaju da isto to može činiti i plakanje.
Što god osobi posluži da si dade oduška i olakša stres, dobro je za emocionalno zdravlje. Izgleda da i plakanje čini dobro. Jedno je istraživanje zaključilo kako je 85 posto žena i 73 posto muškaraca izvijestilo da se dobro osjeća nakon plakanja. Osim što olakšaju stres, ono što je još važnije, suze privuku pomoć od strane drugih ljudi. Istraživači se slažu da kada plačemo ljudi oko nas postaju blaži i manje agresivni i veće je vjerojatnost da će pružiti podršku i utjehu. Suze omogućuju otkrivanje samog sebe; katkad čak i ne znamo da smo uznemireni dok ne zaplačemo. Mi učimo o svojim emocijama kroz plač i nakon toga se možemo nositi s njima. Kao što plakanje može biti zdravo, ne plakati – zadržavati suze ljutnje ili tuge – može loše utjecati na organizam. Znanstvena ispitivanja su povezala potiskivanja emocija s povišenim krvnim tlakom, srčanim problemima i rakom. Eksperti kažu da smo genetski programirani za plakanje i poricati taj impuls oštećuje naše fizičko blagostanje.
Bez obzira na koristi plakanja, ako je ono u tolikoj mjeri prisutno da ometa svakodnevni život, potrebno je posavjetovati se s liječnikom. Jer to bi mogao biti rani znak depresije.
Koliko ćemo i kako često plakati ovisi o našoj genetskoj strukturi, spolu (žene plaču četiri puta više nego muškarci) i odgoju. Međutim, kad osjetite potrebu, želju ili nagon za plakanjem, nemojte se boriti protiv toga. Jer to je prirodna i zdrava emocionalna reakcija.
FOTO ilustracija
