Kilogram domaćeg češnjaka ovog ljeta na hrvatskim tržnicama doseže cijenu i do 10 eura, a za kvalitetne domaće glavice kupci su spremni izdvojiti i više. Iako se na prvi pogled čini da je riječ o kulturi koja ne zahtijeva mnogo rada, uzgoj češnjaka traje gotovo godinu dana i traži dobru pripremu, strpljenje te niz agrotehničkih zahvata kako bi se dobio kvalitetan urod.
Češnjak jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka na svijetu. Podrijetlom je iz središnje Azije, a ljudi ga uzgajaju već nekoliko tisuća godina. Danas je nezaobilazan začin u gotovo svim svjetskim kuhinjama, a cijeni se i zbog svojih nutritivnih svojstava. Za razliku od mnogih drugih kultura, ne razmnožava se sjemenom, već vegetativno, sadnjom pojedinačnih češnjeva iz glavice.
Najveći dio domaće proizvodnje temelji se na jesenskoj sadnji. Češnjak se najčešće sadi tijekom listopada, kada su temperature tla dovoljno niske da biljka razvije snažan korijen prije zime. Takva sadnja omogućuje bolje prezimljavanje i razvoj krupnijih glavica koje se beru krajem lipnja ili tijekom srpnja iduće godine. Proljetna sadnja također je moguća, ali u pravilu daje manje glavice i nešto slabiji prinos.
Za sadnju se uvijek biraju zdravi i krupni češnjevi jer upravo oni daju najbolji urod. Svaki posađeni češanj razvija jednu novu glavicu. Sade se vrhom okrenutim prema gore, na nekoliko centimetara dubine, uz dovoljan razmak između biljaka kako bi se glavice mogle pravilno razvijati. Češnjak najbolje uspijeva na rahlim, dobro dreniranim tlima bogatim organskom tvari te na sunčanim položajima. Ne podnosi dugotrajno zadržavanje vode jer u takvim uvjetima lako dolazi do razvoja bolesti i truljenja lukovica.
Iako ga mnogi smatraju jednostavnom kulturom, uzgoj češnjaka krije brojne izazove. Tijekom vegetacije potrebno je redovito uklanjati korov jer mlade biljke teško konkuriraju drugim vrstama. Važno je provoditi plodored, odnosno češnjak ne saditi nekoliko godina zaredom na isto mjesto niti iza drugih kultura iz iste porodice, poput luka ili poriluka. Time se znatno smanjuje opasnost od bolesti poput bijele truleži i napada lukove nematode, koje mogu potpuno uništiti nasad.
Berba počinje kada donji listovi požute i osuše se, dok je nekoliko gornjih još uvijek zeleno. Nakon vađenja glavice se ne prodaju odmah, već se moraju sušiti nekoliko tjedana u prozračnom i sjenovitom prostoru. Tek nakon toga spremne su za skladištenje ili prodaju. Upravo pravilno sušenje jedan je od ključnih razloga zbog kojih kvalitetan domaći češnjak može mjesecima zadržati svoju čvrstoću i aromu.
Malo je poznato da veličina buduće glavice uvelike ovisi o veličini posađenog češnja. Veći sadni materijal gotovo uvijek daje veći i kvalitetniji urod. Kod pojedinih sorti razvija se i cvjetna stapka koju proizvođači često uklanjaju kako bi biljka svu energiju usmjerila na razvoj glavice, a ne na cvijet.
FOTO ilustracija
