Korijenje stabala može se proširiti daleko izvan zemljišta na kojem raste njihovo deblo pa se nerijetko događa da korijenje susjedova stabla prodre u tuđi vrt ili dvorište. U takvoj situaciji postavlja se pitanje smije li vlasnik zemljišta sam ukloniti korijenje ili za to mora tražiti dopuštenje susjeda kojem stablo pripada. Odgovor daje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji izričito uređuje takve situacije.
Prema članku 105. tog zakona, vlasnik zemljišta smije iz svojeg zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđeg drveća i ostalog raslinja. To znači da u pravilu može ukloniti korijenje koje je prodrlo na njegovu parcelu, bez prethodnog dopuštenja vlasnika stabla. Pritom se to pravo odnosi na korijenje koje se nalazi u njegovu zemljištu, a ne na korijenje unutar susjedove parcele. Zakon pravo na uklanjanje korijenja ne uvjetuje nastankom štete. Drugim riječima, vlasnik zemljišta ne mora čekati da korijenje prouzroči oštećenja kako bi ga mogao ukloniti. Međutim, postoje zakonska ograničenja koja treba poštovati.
Naime, članak 105. predviđa i situacije u kojima je vlasniku posebnim propisom zabranjeno uklanjanje korijenja. Osim toga, odredbe tog članka o uklanjanju korijenja i naknadi štete ne primjenjuju se u slučaju međusobnog graničenja šuma. Zakon uređuje i pitanje naknade štete. Vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati naknadu štete koju su njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđeg drveća, ako do štete ne bi došlo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno. Sama činjenica da je korijenje prodrlo na susjedno zemljište stoga ne znači da postoji i pravo na novčanu naknadu.
Važno je znati i kome stablo pripada. Prema članku 104. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, stablo pripada vlasniku zemljišta iz kojeg je izraslo njegovo deblo, bez obzira na to kamo se protežu njegove grane ili korijenje. Ako je deblo izraslo na samoj međi, stablo je u suvlasništvu susjeda s obje strane međe.
FOTO ilustracija
