Ljeto nas redovito podsjeti na važnost hidratacije, ali jeste li znali da čekanje na žeđ može ozbiljno naštetiti vašem zdravlju? S porastom temperatura, naš organizam je pod dodatnim stresom, a dehidracija postaje tihi neprijatelj koji može imati ozbiljne posljedice, osobito kod starije populacije.
Povodom aktualnih vrućina, kolege s RKC-a razgovarale su s dr. Igorom Žabićem, pročelnikom službe za internističke djelatnosti koprivničke bolnice, koji je pojasnio što zapravo znači „piti dovoljno vode“ i zašto to nije isto za svakoga.
– Obično se kaže da bismo trebali popiti osam čaša vode dnevno kako bismo pročistili bubrege i mokraćni sustav. Istina je, međutim, da univerzalnog pravila nema, sve ovisi o osobi. Problem je što ljudi piju vodu tek kad su jako žedni, a tada je već kasno – pojašnjava dr. Žabić
Iako ne postoji točno mjerilo koje vrijedi za sve, idealno bi bilo, kaže dr. Žabić, da unos vode rasporedimo kroz cijeli dan.
– Kada bismo uspjeli rasporediti tih osam čaša ravnomjerno, organizam bismo doveli u optimalno stanje. No većina nas, zbog tempa života, posegne za vodom tek kad osjeti suha usta ili peckanje u grlu, a to su već rani znakovi dehidracije.“
I dok mladi organizam može podnijeti kraći period s manje tekućine, situacija je potpuno drugačija kod starijih osoba.
– Kod populacije iznad 70 godina, već jedan dan s premalim unosom tekućine može izazvati ozbiljne posljedice kao što su dehidracija, pad krvnog tlaka, zadržavanje lijekova u organizmu i razvoj njihovih nuspojava – upozorava dr. Žabić.
Posebno ranjiva skupina su slabo pokretni stariji ljudi kod kojih smanjeni unos tekućine može vrlo brzo dovesti do upale mokraćnih puteva, pa čak i sepse, ozbiljnog i životno ugrožavajućeg stanja.
– Ljeti, kada znojenjem gubimo više tekućine nego inače, važno je češće posezati za vodom – čak i kada nismo žedni. Mala navika, poput čaše vode svakih sat-dva, može spriječiti velike zdravstvene probleme – zaključio je Žabić.
FOTO ilustracija
