S porastom temperatura tijekom ljetnih mjeseci, pravilno čuvanje i konzumacija lijekova postaje važnija nego ikad. O utjecaju vrućine na lijekove, ali i na zdravlje građana, kolege s RKC-a, razgovarale su s Igorom Horvatom, magistrom farmacije, koji je iznio ključne preporuke i upozorenja za sigurnu primjenu terapije u ljetnim uvjetima.
– Lijekove je ljeti potrebno čuvati na suhom i tamnom mjestu, idealno na sobnoj temperaturi do 25 stupnjeva, jer povišene temperature mogu negativno utjecati na njihovu djelotvornost, kvalitetu i sigurnost- ističe Horvat.
Posebno osjetljivi su lijekovi koji zahtijevaju hlađenje, kao što je inzulin za dijabetičare, kojeg je, unatoč privremenoj stabilnosti na sobnoj temperaturi, ipak preporučljivo držati u hladnjaku. Iako ih pacijenti mogu čuvati do mjesec dana na temperaturama do 30 °C, tijekom ljetnih dana kada temperature prelaze i 35 °C, najsigurnije ih je odmah nakon preuzimanja iz ljekarne spremiti u hladnjak.
Na pitanje može li pacijent sam prepoznati je li lijek izgubio djelotvornost, Horvat pojašnjava kako je kod tableta promjene gotovo nemoguće uočiti, dok se kod kapsula može dogoditi da omotač izgubi oblik. Kod tekućih lijekova, poput inzulina, moguća je zamućenost otopine, ali ni to nije uvijek jasan znak oštećenja. Naglašava i ozbiljne slučajeve kad lijek ostane u automobilu na suncu…
– Znamo da se tada plastična ambalaža može otopiti i zalijepiti za lijek, što predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik. Ljeto može posebno nepovoljno djelovati na osobe s kroničnim bolestima.
– Srčani bolesnici i osobe s visokim tlakom osjetljiviji su zbog prirodne reakcije organizma na vrućinu. Dolazi do širenja vena i pada krvnog tlaka, što u kombinaciji s terapijom protiv hipertenzije, može dovesti do vrtoglavica, nesvjestica, pa i kolapsa- upozorava Horvat.
Slično vrijedi i za pacijente s Parkinsonovom bolesti i epilepsijom, koji su često meteoropati.
– Njima se preporučuje boravak u zatvorenim, rashlađenim prostorima, uz redovito uzimanje lijekova te pojačan unos tekućine, a što se tiče antidepresiva i antipsihotika, oni pak mogu narušiti termoregulaciju tijela, ali su takve nuspojave ipak rijetke.
Horvat posebno upozorava na samoinicijativno uzimanje diuretika i laksativa.
– Diuretike ne bi smjele koristiti osobe kojima ih liječnik nije propisao. Njihova primjena može dovesti do dehidracije, poremećaja elektrolita i opasnih posljedica ako se izgubljena tekućina ne nadoknadi. Ako pacijent osjeti glavobolju, vrtoglavicu, zamućen vid, teškoće s hodanjem ili disanjem, to su znakovi da nešto nije u redu. U tim slučajevima treba se odmah javiti ljekarniku ili liječniku – naglašava Horvat te za kraj poručuje kako lijekove treba uzimati točno kako je liječnik propisao, bez obzira na vremenske uvjete.
– Svakako, preporuka je izbjegavati izlaganje suncu između 10 i 18 sati, unositi dovoljno tekućine, i obavezno se konzultirati s ljekarnikom ako postoji bilo kakva sumnja u ispravnost lijeka. Zdravlje i sigurnost pacijenata u ljetnim mjesecima ovise i o pravilnom rukovanju s lijekovima – zaključio je Horvat.
FOTO ilustracija
