Majka je preminula i iza sebe ostavila kuću, zemljište i nešto ušteđevine. Imala je dvoje djece, ali je oporukom odlučila da svu njezinu imovinu naslijedi samo jedno od njih, dok drugo nije ni spomenula. Znači li to da izostavljeno dijete nema pravo ni na što? Hrvatski Zakon o nasljeđivanju jasno uređuje takve situacije, a posebno je važno razlikovati dvije stvari koje mnogi poistovjećuju. Izostavljanje djeteta iz oporuke i njegovo zakonski valjano isključenje iz nasljedstva.
Naime, prema članku 69. Zakona o nasljeđivanju, djeca pripadaju krugu nužnih nasljednika, pod uvjetom da su prema zakonskom redu pozvana na nasljedstvo. To znači da dijete koje majka nije spomenula u oporuci u pravilu može zahtijevati određeni dio nasljedstva, bez obzira na to što je ona svoju imovinu odlučila ostaviti nekome drugome. Riječ je o takozvanom nužnom dijelu, a njegova visina izričito je propisana zakonom. Članak 70. Zakona o nasljeđivanju određuje da nužni dio djeteta iznosi polovicu onoga što bi mu pripalo prema zakonskom redu nasljeđivanja. Drugim riječima, najprije se utvrđuje koliki bi dio dijete naslijedilo da oporuka ne postoji, a zatim se izračunava polovica tog dijela.
Jednostavan hipotetski primjer. Majka je imala sina i kćer, a njezin suprug preminuo je ranije. Nakon njezine smrti ostala je imovina čija obračunska vrijednost iznosi 120.000 eura. Majka je oporukom sve ostavila sinu, dok kćer nije ni spomenula. Pretpostavimo pritom da su sin i kći jedini zakonski nasljednici, da nema dugova ni darova koji bi utjecali na obračun te da ne postoje druge okolnosti koje bi mijenjale njihova nasljedna prava. Da majka nije sastavila oporuku, sin i kći naslijedili bi svaki polovicu ostavine, odnosno po 60.000 eura. Budući da je oporukom sve ostavljeno sinu, kći može zahtijevati zaštitu svojeg nužnog dijela. On u ovom primjeru iznosi 30.000 eura, odnosno četvrtinu obračunske vrijednosti ostavine. Ako kći uspješno ostvari pravo na taj iznos, sinu bi prema navedenim pretpostavkama ostala vrijednost od 90.000 eura. No, izostavljeno dijete nema u svakom slučaju pravo upravo na četvrtinu nasljedstva. Visina nužnog dijela ovisi o tome koliko bi mu pripalo prema zakonskom redu nasljeđivanja. Primjerice, ako majka ima troje djece, nema preživjelog bračnog druga i sva tri djeteta nasljeđuju u jednakim zakonskim dijelovima, nužni dio pojedinog djeteta iznosi šestinu obračunske vrijednosti ostavine. Ako postoji i preživjeli bračni drug ili osoba koja je prema zakonu izjednačena s njime u nasljeđivanju, to također može utjecati na izračun.
Ključno je ipak razlikovati izostavljanje iz oporuke od isključenja iz nasljedstva. Ako majka u oporuci jednostavno navede da svu imovinu ostavlja sinu, a kćer ne spomene, to samo po sebi ne znači da je kći zakonski valjano isključena iz nasljedstva. Za isključenje nužnog nasljednika moraju biti ispunjeni posebni uvjeti koje propisuje Zakon o nasljeđivanju. Prema članku 85., oporučitelj može potpuno ili djelomično isključiti nužnog nasljednika samo zbog zakonom predviđenih razloga. Među njima su teža povreda zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz obiteljskog odnosa prema ostavitelju, namjerno počinjenje određenog težeg kaznenog djela, kao i drugi razlozi izričito navedeni u tom članku. Članak 86. dodatno propisuje da isključenje mora biti izričito navedeno u oporuci, uz navođenje razloga, koji mora postojati u vrijeme sastavljanja oporuke. Prema tome, nije dovoljno da roditelj jednostavno ne želi ostaviti imovinu određenom djetetu. Isto tako, sama činjenica da roditelj i dijete nisu bili u dobrim odnosima ne dokazuje automatski postojanje zakonskog razloga za isključenje. Svaki takav slučaj ovisi o konkretnim okolnostima i ispunjenju zakonskih uvjeta. Ako dođe do spora o opravdanosti isključenja, teret dokazivanja prema članku 86. leži na onome tko se na isključenje poziva. Ako je isključenje valjano, dijete gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je isključeno.
Zakon poznaje i poseban institut lišenja nužnog dijela u korist potomaka. Prema članku 88., oporučitelj može pod propisanim uvjetima lišiti nužnog dijela potomka koji je prezadužen ili rasipnik, ali u korist njegovih potomaka. Za takvo lišenje također moraju biti ispunjeni posebni zakonski uvjeti. Riječ je o pravnoj situaciji koja se razlikuje od običnog izostavljanja iz oporuke.
Još jedna važna okolnost jest da se nužni dio ne ostvaruje automatski samo zato što je dijete izostavljeno iz oporuke. Nužni nasljednik mora zahtijevati zaštitu svojeg prava. Ako je nužni dio povrijeđen oporučnim raspolaganjima, može zahtijevati njihovo umanjenje. Prema članku 84. Zakona o nasljeđivanju, takav se zahtjev može podnijeti u roku od tri godine od proglašenja oporuke. Za vraćanje darova kojima je povrijeđen nužni dio zakon propisuje zaseban rok od tri godine od ostaviteljeve smrti, odnosno od pravomoćnosti rješenja o proglašenju ostavitelja umrlim.
Pritom pravo na nužni dio ne znači nužno da izostavljeno dijete automatski postaje suvlasnik određenog dijela kuće ili zemljišta. Zakon štiti vrijednost nužnog dijela, a način njegova ostvarivanja ovisi o sadržaju oporuke, sastavu ostavine, zakonskim pravilima i okolnostima konkretnog slučaja. Pri izračunu nužnog dijela važno je i što je majka posjedovala u trenutku smrti, ali i je li za života nekome darovala određenu imovinu. Članak 71. Zakona o nasljeđivanju propisuje način utvrđivanja obračunske vrijednosti ostavine. Pritom se, uz zakonom određene iznimke, uzimaju u obzir određeni darovi, dok se od vrijednosti imovine odbijaju propisani dugovi i troškovi. Zato se nužni dio ne može u svakom slučaju izračunati jednostavnim dijeljenjem tržišne vrijednosti nekretnina. Također, pravo na nužni dio ne znači da dijete može naslijediti neovisno o svim ostalim zakonskim okolnostima. Na nasljedna prava mogu utjecati i nasljednička nedostojnost, valjano odricanje od nasljedstva te drugi zakonom uređeni slučajevi. Svaka ostavina zato se mora razmatrati prema vlastitim okolnostima.
Dakle, majka oporukom može odrediti kome želi ostaviti svoju imovinu, ali… Dijete koje je potpuno izostavljeno iz oporuke zbog toga samo po sebi ne gubi pravo na nužni dio. Ako je prema zakonu pozvano na nasljedstvo, nije valjano isključeno ili lišeno nužnog dijela i ne postoje druge zakonske zapreke, može zahtijevati zaštitu svojeg prava. U opisanom primjeru s dvoje djece i bez preživjelog bračnog druga nužni dio iznosi četvrtinu obračunske vrijednosti ostavine. U drugim obiteljskim i imovinskim okolnostima taj udio može biti drukčiji.
FOTO ilustracija
