Ovogodišnja proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica započinje 17. lipnja s lokacije aerodroma Osijek odakle će se mamci prvo polagati u području istočnog dijela Hrvatske. Nakon toga distribucija će se provoditi redom iz aerodroma Čakovec u područjima sjeverne Hrvatske, potom s aerodroma Krk na području Gorskog kotara i Istre te završava s aerodroma Brač s kojega će se pokrivati područje južnog dijela zemlje. Predviđeno vrijeme završetka je najkasnije do 15 srpnja 2025., ovisno o vremenskim prilikama.
Prisutnost bjesnoće u Republici Hrvatskoj
Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55.000 slučajeva u ljudi godišnje.Na području Republike Hrvatske posljednji slučajevi bjesnoće bili su vezani uz tzv. silvatični oblik bolesti pri čemu su oboljelu populaciju najvećim dijelom činile divlje životinje, primarno crvene lisice, koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. U domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Od domaćih životinja najveći broj oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija) te nepoštivanja, od strane vlasnika, zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa).
Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine te je zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas Hrvatskoj 2021. godine Europska komisija dodijeljen status zemlje slobodne od bjesnoće.
Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravovremene reakcije (nemogućnost provedbe brzog i cjelovitog epidemiološkog istraživanja bolesti, te ukoliko je potrebno i primanja posteskpozicijske antirabične zaštite ljudi) završava smrtno. Vjerojatnost ekspozicije čovjeka virusu bjesnoće izravno je povezana sa stupnjem i blizinom inficiranih životinja s ljudskim naseljima. Zbog zajedničkog suživota sa životinjama urbana bjesnoća predstavlja značajnu i trajnu prijetnju za zdravlje ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i onim skupinama ljudi koji su profesionalno ili na drugi način izloženi riziku kontakta s bijesnim životinjama (npr. veterinari, lovci, turisti).
Oralna vakcinacija lisica
Iako je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti. Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem i održavanjem imuniteta životinja na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane sustavno od 2011. godine provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće. Značaj provedbe ove mjere prepoznat je na razini EU koja kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica, te sufinancira isto. Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja. U Hrvatskoj se mamci polažu pomoću zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaka. Iz zrakoplova se, pomoću specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno dizajniranim softverom, izbacuje jedan po jedan mamak na slijedeći način:
Na jednom km2 zrakoplov napravi dvije paralelne linije leta, međusobne udaljenosti 500 m, 25 mamaka polaže se na površini od 1 km2, čime se osigurava udaljenost između dva mamka od 80m. Tijekom 2025. godine oralna vakcinacija lisica provodi se na cijelom području Republike Hrvatske, izuzev jadranskih otoka te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaka tj. 2.665.850 godišnje.
Mjere sigurnosti pri rukovanju s mamcima
Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati. U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini, može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, samo ukoliko se može izbjeći izravan dodir kože sa mamcem. Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima.
Ukoliko je vanjski omot mamca oštećen i tekućina vidljiva, mamac više nije djelotvoran, te se takav mamac, obavezno noseći zaštitu na rukama, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio. U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ukoliko je sadržaj mamca došao u dodir sa kožom ili sluznicama potrebno se odmah obratiti liječniku.
Mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Stoga se psi i mačke koji dođu u dodir sa mamcem ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće.
“U slučaju ugriza ili ogrebotine od psa, mačke, lisice ili neke druge divlje životinje postoji RIZIK za infekciju s virusom BJESNOĆE. U takvim slučajevima nužno je odmah temeljito OPRATI RANU s puno sapuna i tekuće vode te se što prije javiti LIJEČNIKU ili najbližoj antirabičnoj jedinici kako bi se pravovremeno poduzele sve potrebne mjere”, upozoravaju iz Minisarstva poljoprivede te naglašavaju:
Pozivamo građane, da u dane provođenja oralne vakcinacije te 30 dana nakon završetka cijepljenja pse i kućne ljubimce drže pod nadzorom prilikom kretanja javnim površinama i parkovima kako bi se spriječio njihov kontakt sa cjepivom.
FOTO arhiva
