Ambrozija potječe iz Sjeverne Amerike. U Europu je dospjela krajem 18. stoljeća kada je prenesena sa sjemenom djeteline. Ime nosi po „hrani bogova“ koja je davala mladost i besmrtnost grčkim bogovima na Olimpu. Izuzetno je invazivna i gotovo neuništiva. Stvara veliku količinu sitnog sjemena koje ostaje klijavo 40 godina. U poljoprivredi je opasan korov jer uzgajanim kulturama krade hraniva i vlagu. Ova jednogodišnja biljka uglavnom naraste oko jedan metar. Ovisno o uvjetima, biljka ambrozije može biti visoka od 30 do 200 cm i više. Vretenasti korijen prodire duboko ispod zemlje. U istraživanjima je otkriveno da njezin korijen može rasti četiri metra u dubinu zemlje. Stablo je uspravno, razgranato i na presjeku četverokutno. Listovi su usječeni. Gornja strana listova je tamnozelena, dok je donja svijetlozelena. Cvjeta od srpnja do kraja rujna, a duguljasta cvast se sastoji od mnoštva cvjetića, piše agroklub.
– Svake godine sve je veći broj i odraslih i mladih, ali i male djece koji osjećaju smetnje u vidu alergije, pogotovo u ovim ljetnim mjesecima i danima kad je ambrozija u cvatu i kad se bilježe visoke koncentracije alergena u zraku – rekla je za RKC ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo Draženka Vadla i dodala kako je upravo u našem kraju najjači alergen pelud ambrozije.
Ambrozija se može pronaći svugdje u našoj okolini pogotovo ako se ne održavaju zelene površine i to i u urbanim i ruralnim područjima. Ambrozija je iznimno raširen korov i najjači je alergen poznat na svijetu. Može narasti i do metar i pol, a kad dođe do faze cvatnje velik broj, čak i se broji u milijunima, zrna peludi se oslobađa i to izaziva alergiju kod ljudi. Toplo, vjetrovito vrijeme doprinosi velikom raspršivanju tog peluda, koji može doći i iz drugih krajeva.
– Sve počinje kihanjem, suzenjem očiju, kašljanjem i vodenim sekretom iz nosa pa i nosna sluznica naotekne. Tu je i otežano disanje, a upravo su to simptomi koje zamjećujemo u respiratonom sustavu, a isto tako su zahvaćene i oči. Brojne osobe osjećaju upravo alergiju tako da ih oči svrbe, da se zacrvene i oteknu pa i suze. To su ti neki osnovni simptomi koje su, vjerujem, osjetili svi alergičari. Nažalost, kod nekih se osoba mogu javiti i znatnije smetnje kao što je otežano disanje – pojašnjava Vadla.
Svi kojima smeta pelud ambrozije ne bi trebali izlaziti van kad je vjetrovito i iznimno sunčano, već za šetnje trebaju koristiti vrijeme nakon kiše jer tada su peludna zrnca isprana i nema tolike koncentracije u zraku pa je puno lakše disati, ili pak u večernjim satima. Ako se i izlazi, onda je uputa da kad se dođe kući da se osoba otušira, opere kosu i odjeću kako bi se ta peludna zrnca koja se nalove na kosu i odjeću, isprala. U borbi protiv alergije na ambroziju pomažu i antihistaminici, koji se najčešće daju kao tablete protiv alergije na ambroziju ili kortikosteroidi, sprejevi za novi koji ublažavaju simptome peludne hunjavice i kombiniraju se s antihistaminikom.
Ako se pitate koji je to najučinkovitiji način suzbijanja ambrozije, onda znajte da je to mehanički način. Važno je znati da se biljka mora iščupati kao mlada biljka, prije početka razdoblja cvatnje, krajem svibnja i početkom lipnja. Suzbijanje ambrozije bitno je provesti rano jer uništavanje biljke kasnije, kad je u punom cvatu, odnosno u kolovozu, dodatno povećava otpuštanje peludi u zrak. (ps)
FOTO ilustracija
