Možda stanovnicima sjevernih županija, posebice Međimurske i Varaždinske županije, nije jasno kad se govori o slabosti hrvatske industrijske proizvodnje, ali i s pravom, jer oni žive u visokoindustrijaliziranim središtima i najrazvijenijim regijama u Hrvatskoj. To se dijelom može reći i za Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku županiju, koje ipak malo zaostaju. Upravo se ta razlika vidi u izvozu po glavi stanovnika, a na to se osvrnuo i međimurski župan, Matija Posavec, na prošlotjednoj proslavi Dana grada Ludbrega, gdje je naglasio prednost sjevera nad ostatkom Hrvatske.
– Imate samo jedan podatak da je Hrvatska u prošloj godini uvezla robe za 39,5 milijardi eura, a izvezla za 22,5 milijardi eura. Dakle, mi smo uvezli 17 milijardi eura više od drugih, nego što smo izvezli i to je prosjek Hrvatske. Sjever je potpuno druga priča. Ako je izvoz po glavi stanovnika u Hrvatskoj 4.730 eura, na sjeveru Hrvatske je ovakva; Međimurska županija 8.105 eura, Varaždinska 6.707, Koprivničko-križevačka 4.850 i Krapinsko-zagorska 4.740 eura po glavi stanovnika. Dakle, jedino četiri županije po glavi stanovnika izvoze više nego je prosjek Hrvatske i gle čuda, sasvim slučajno ili ne, te su četiri županije na sjeveru Hrvatske – naglasio je Posavec.
Dok ovi podaci govore o razvijenosti sjevernih županija, upućuju i na razlike između njih. Kako smo kazali, neprikosnoveni prvaci su Varaždinska i Međimurska županija. Koprivničko- križevačka županija je iznad državnog prosjeka, ali usprkos velikim izvoznicima kao što su Podravka i Belupo te Hartmann, nije na razini svojih susjeda. Izvoz na sjeveru županije prvenstveno je vezan za prerađivačku industriju, koja u Hrvatskoj zapošljava najveći broj radnika u odnosu na sve druge djelatnosti, tako da priča o tom da industrijska proizvodnja u Hrvatskoj ne postoji ipak ne stoji. Tu su prvaci u relativnim brojevima Međimurci, gdje je u prerađivačkoj industriji zaposleno čak 17.032 radnika, što je gotovo četiri puta više nego u drugoj najbrojnijoj kategoriji, a to je trgovina s 4317 zaposlenih.
Ove brojke govore o velikoj snazi međimurske industrije, čak i na europskoj razini. Kad gledamo po apsolutnom broju zaposlenih u industriji, uz izuzetak grada Zagreba, u Varaždinskoj je županiji kod poslodavaca u sektoru prerađivačke industrije zaposleno 24.557 radnika, što je i najveći broj među svim županijama, a tu je također i omjer između prerađivačke industrije i trgovine 2,5 u korist industrije. Velik broj ljudi u industriji radi i u Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj. Tako u Zagorju u industriji radi 11.162 radnika, a u Koprivničko-križevačkoj županiji radi 9310 ljudi, što i tu županiju svrstava u gornji dom po pitanju ovog važnog kriterija. No ipak, ovdje je omjer 1,7 u odnosu na trgovinu, što je znatno manje nego u Međimurju i Varaždinskom kraju. Nadalje, o razvijenosti sjevernih županija govori i omjer zaposlenih na području županije i umirovljenika. To je podatak koji se često upotrebljava kada se želi naglasiti neodrživost mirovinskog sustava te da je premali broj zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika. I taj se omjer u posljednjih nekoliko godina bitno popravio povećanjem broja zaposlenih. Trenutni omjer je takav da na jednog umirovljenika u Hrvatskoj dolazi 1,34 zaposlenih.
Najbolji grad u Hrvatskoj i po tom je kriteriju Varaždin, gdje na jednog umirovljenika dolazi čak 2,76 zaposlenih, a i cijela Varaždinska županija je iznad hrvatskog prosjeka. Drugi najbolji grad u Hrvatskoj je Zagreb (2,48), a zatim Čakovec s omjerom 2,46 u korist radnika. Koprivnica tu ne stoji loše s omjerom od 1,96 radnika po umirovljeniku. Što se tiče županija, najbolja je Međimurska s omjerom 1,72, slijedi Istarska s 1,68 i tu je odmah i Varaždinska s 1,66. Nažalost, u Koprivničko-križevačkoj županiji omjer je 1,31, što je daleko ispod državnog prosjeka. S ovim se brojkama može zaključiti da je sjever Hrvatske uz Zagreb i Istru, ako gledamo regionalno, najrazvijeniji kraj Hrvatske, a da je Koprivničko-križevačka županija u donjem dijelu popis najrazvijenijih. Nekad to nije bila, posebice po broju zaposlenih u industriji. Susjedi su tada Podravcima, ipak, gledali u leđa.
FOTO ilustracija
