Energetska transformacija sjevernog dijela Hrvatske je pred vratima. Nedavno je jedan od vodećih ljudi turske kompanije koja ulaže u geotermalnu energiju i gradnju elektrane u Legradu po prvi puta javno potvrdio da projekt ide u realizaciju, a navedeni su i konkretni datumi, točnije – godine. Uz brojna istraživanja geotermalnih potencijala, o kojima smo već mnogo puta pisali, trebalo bi doći do iznimno velikih ulaganja u energetiku na našem području. Što se tiče geotermalne elektrane, Can Soyak, član obitelji koja je vlasnik kompanije koja ulaže u Legrad, u razgovoru za Lider potvrdio je da se očekuje da će gradnja elektrane početi u proljeće 2026., a proizvodnja energije trebala bi krenuti početkom 2028. godine. Projekt bi se trebao realizirati u dvije faze i bio bi najvrjedniji projekt u Podravini, ali i šire.
Svaka faza podrazumijeva izgradnju elektrane po 49 MW, što zajedno iznos 98 MW priključne snage. Kad se završi, s kalkulacijom da za jedan MW instalirane snage treba oko šest milijuna eura, dolazimo do brojke od oko 600 milijuna eura. Popularno je usporediti troškove projekta s onima za Pelješki most. Pa tako usporedba kaže da je ovaj projekt dvostruko vrjedniji od onog koji je ispunio višestoljetni hrvatski san o konačnoj teritorijalnoj povezanosti. Realizira li se to, bio bi to jedan od najvećih pojedinačnih stranih ulaganja u Hrvatskoj. Ono neće donijeti stotine radnih mjesta, ali će za lokalnu zajednicu, putem posebne rente koja se plaća, značiti apsolutnu transformaciju – nadstandard obilnih razmjera. Ako je vjerovati umjetnoj inteligenciji, ovo je projekt koji u energetskom smislu u našem kraju nema premca.
Da bi solarna elektrana u Koprivničko-križevačkoj županiji proizvela istu količinu energije godišnje kao geotermalna elektrana od 98 MW, trebala bi imati oko 678 MW instalirane snage i prostirati se na 1200 hektara, dok će se zahvat projekta u Legradu prostirati tek na nekoliko desetaka hektara. To je gotovo sedam puta veća snaga zbog nižeg faktora kapaciteta i vremenske ovisnosti solarnih sustava. Spomenimo samo da se trenutno radi projekt za najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj, snage 150 MW. Isto tako, primjerice, Hidroelektrana (HE) Dubrava godišnje prosječno proizvede oko 350 GWh električne energije. Kako bi proizvela količinu energije od 772,5 GWh – što je godišnja proizvodnja geotermalne elektrane snage 98 MW (uz faktor kapaciteta od 90%) – HE Dubrava trebala bi raditi približno 2,2 godine. Uz sve to, kao što smo spomenuli, u općine na čijim se poljima nalaze zahvati slijevat će se milijuni eura u svrhu rente.
FOTO arhiva
