Piše dr. Ivo Belan
Nema sumnje da je buka jedan gotovo sveopći iritans, ali je li ona istovremeno i zdravstveno štetna? Prilično standardno obilježje skoro svih gradova su jaki zvukovi automobilskih sirena, zaglušujuća buka jurećih motorkotača, prolazećih automobila i tramvaja, škripanje automobilskih kočnica, raznorazna galama, lupanje, vika, buka građevinskih strojeva, bušilica, kamiona, prijenosnih stereo uređaja, niskoletećih zrakoplova, zaglušujuća buka glazbenih linija koja dolazi iz kafića, itd.
Jedinična mjera za jačinu buke je decibel. Šuštanje lišća je jakosti oko 10 decibela, ljudski razgovor oko 50, zvonjava telefona obično dosegne oko 60 decibela, kućni aparati kao što su usisavači za prašinu oko 90, a podzemne željeznice, pneumatski čekić i glazba u disko-klubovima može prelaziti 100 decibela. Ovisno donekle o okolnostima, zvukovi jakosti preko 60 decibela već počinju smetati, dodijavati, oni preko 80 muče, uzrujavaju i ozlovljuju čovjeka, dok su oni koji prelaze 100 decibela ekstremno neugodni. (Očito, publika na rock-koncertima imala bi ponešto drukčije vrijednosti za navedena mjerenja).
S obzirom na to da je zvuk oblik energije, on ima mogućnost oštećenja tkiva u ljudskom organizmu. Najpodložnije oštećenjima su cilijarne stanice koje prenose osjet zvuka u unutarnjem uhu. Stoga, oštećenje sluha glavna je fizička posljedica glasnog zvuka. Zvuk jedne jedine eksplozije u stanju je oštetiti cilijarne stanice, međutim, gubitak sluha obično je posljedica trajnog izlaganja zvuku jakosti preko 80 do 85 decibela. Današnje procjene govore da je samo u Americi osam milijuna proizvodnih radnika izloženo buci takve jačine i da više od 1,5 milijuna njih već ima uočljiv gubitak sluha. U cilju sprečavanja ovog tipa gubitka sluha mora biti poduzeto nekoliko preventivnih mjera. Postrojenja i aparati mogu biti tako konstruirani da rade tiše. Radnici koji si stavljaju na uši usne čepove od plastičnog materijala, od pamuka natopljenog voskom i parafinskim uljem, voštane čepove ili upotrebljavaju ušne štitnike, zaštitne šljemove i slično, mogu smanjiti svoje izlaganje buci za 15-20 decibela. Ova se mjera opreza preporučuje svakom tko je rutinski izložen buci od industrijskih strojeva ili zrakoplova, jačine preko 80-85. Rock-glazbenici, čije izlaganje jakim zvukovima tijekom jedne noći može biti otprilike usporedivo s izlaganjem radnika u čeličanama u toku jedne smjene, rutinski se ne štite i zna se da oni često pate od profesionalnog gubitka sluha.
Buka pridonosi smanjenoj koncentraciji pri radu
Svojevremeno je u stručnim krugovima bila pokrenuta diskusija o tome može li intenzivna buka na radnom mjestu na neki način oštetiti plod u maternici trudne žene. Premda do danas još ne postoje čvrsti dokazi za to, američko Nacionalno istraživačko vijeće ipak preporučuje da trudnice izbjegavaju dugotrajno izlaganje vrlo jakim zvukovima.
Fizičke reakcije na buku mogu se pojaviti čak i kad jačina zvuka nije tolika da bi izazvala oštećenje tkiva. Neželjena, nekontrolirana i nepredvidiva buka jačine dosta ispod 85 decibela ipak može imati određene fizičke učinke. Muzička linija vašeg najbližeg susjeda ne treba biti glasna, pa da vam ipak onemogući zaspati. Činjenica da nemamo kontrolu nad tim i da ne možemo jednostavno isključiti takav uređaj može biti prilično uznemirujuća. Isto je s bukom od prolazećih kamiona ili vlakova. Ona ometa aktivnost – ili odmor – i ne može je se kontrolirati.
Tipičan odgovor na ovu vrstu ometajuće buke niže jačine je kompleks fizioloških reakcija poznatih kao stres ili uzbuđenje. Ove reakcije mogu se manifestirati u promjeni srčanog rada (brzina pulsa ili ritma), povećanju krvnog tlaka, privremenom porastu razine kolesterola u krvi ili prekomjernom lučenju određenih hormona.
Nekoliko europskih studija izvijestilo je da ljudi koji žive blizu bučnih aerodroma imaju češće srčanožilne probleme i probleme s cirkulacijom krvi. Buka može imati manje direktni, ali ipak stvarni učinak na zdravlje zbog poremetnji spavanja. Čak i ljudi koji misle da su se privikli na zvukove prolazećih vlakova ili prelijetajućih zrakoplova često imaju poremećen tok spavanja. Česti prijelazi tijekom noći od dubokog do laganog, površnog sna mogu s vremenom rezultirati osjećajem umora.
U širem smislu izgleda da buka može utjecati i na mentalno zdravlje. Ljudi koji žive u blizini izvora jake buke bili su ispitivani i utvrđeno je da se oni znatno češće nego ostala populacija primaju u bolnice zbog raznih mentalnih smetnji.
Koliko samo živaca gubimo zbog preglasnog radija kod susjeda
Društveno ponašanje ljudi također može biti oštećeno u bučnoj okolini. Najbolji primjer za to su slučajevi svađa ili tučnjava koje su iskrsle jednostavno zato što je netko u susjedstvu preglasno navio svoj radio. U raznim ispitivanjima utvrđeno je da su ljudi manje spremni pomoći jedan drugome, ustvari da su više neprijateljski raspoloženi u nekoj bučnoj sredini. Psihološka istraživanja pokazala su da djeca, i to već u vrloj ranoj dobi, u bučnim prostorima teže uče i teže rješavaju razne testove. Proces učenja znatno je usporen.
Mnoge promjene povezane s modernizacijom života dovode do bučnijeg okoliša. Veliki prostrani uredi, u kojima su službenici odvojeni samo djelomičnim, tankim pregradama, ispunjeni su kakofonijom pisaćih strojeva, fotokopirki, računala, telefona i drugih glasnih aparata. Kućni aparati – strojevi za pranje posuđa, fenovi za kosu, usisavači za prašinu, zatim lupanje s kontejnerima za smeće također pridonose ukupnoj buci u našoj neposrednoj okolini.
Većina ovih problema s bukom može biti riješena uz pomoć raznih tehničkih metoda. Naravno, često puta su ta rješenja skupa. Međutim, živjeti s bučnom okolinom ima svoju nevidljivu cijenu. Poslodavac koji investira, na primjer, u zidove i stropove da mogu prigušivati i oslabljivati zvukove ili u tišu opremu, može profitirati u većoj produktivnosti svojih radnika i namještenika. Tako barem kažu studije o nepovoljnim učincima buke na sposobnost zaposlenih u rješavanju raznih problema na poslu.
Kao direktna šteta za zdravlje je oštećenje sluha koje može biti trajno. To je u stvari glavni rizik od produženog izlaganja Oglasnom zvuku. S druge strane, teže mjerljivi, ali itekako veliki su indirektni učinci na emocije i procese učenja i spoznavanja. Premda nisu konačne, raspoložive studije ukazuju da u bučnim okolinama nastaje stvaran gubitak, to jest oštećenje sposobnosti za učenje, narušavanje društvenih međusobnih odnosa i oštećenje produktivnosti rada.
