Nakon lipnja, kada je u cijeloj županiji registrirano rekordno niskih 926 nezaposlenih osoba, srpanj je ipak donio povećanje registrirane nezaposlenosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Križevci, krajem srpnja su na području Podravine i Prigorja evidentirane 1.044 nezaposlene osobe. U odnosu na lipanj, to je 118 osoba ili 12,7 posto više, ali u odnosu na srpanj prošle godine, to je manje za 160 ili 13,3 posto nezaposlenih. Rast broja nezaposlenih u odnosu na mjesec ranije evidentiran je u sve tri županijske ispostave Zavoda, Koprivnici (73 osobe), Đurđevac (30 osoba) i Križevci (15 osoba). Stanjem na tržištu rada u Hrvatskoj i po županijama pozabavio se i Državni zavod za statistiku (DZS), no njihovi podaci zaključni su s krajem lipnja ove godine odnosno završetkom drugog tromjesečja. Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti na području Hrvatske bila je 3,3 posto, a Koprivničko–križevačka županija bila je krajem lipnja još ispod tog prosjeka i iznosila je 2,2 posto što je bila i povijesno najniža stopa otkako se analiziraju ovi podaci. Ipak, postoje županije u kojima je ta stopa bila još i niža. U Istarskoj je recimo ona iznosila samo jedan posto dok je Krapinsko–zagorska recimo imala 1,8 posto. U Varaždinskoj županiji stopa nezaposlenosti bila je identična kao i u Podravini i Prigorju (2,2 posto), u Međimurskoj je bila 3,1 posto, u Bjelovarsko–bilogorskoj 3,3 posto, dok je Virovitičko–podravska i po ovom kriteriju uvjerljivo najgora u Hrvatskoj sa stopom evidentirane nezaposlenosti od čak osam posto.
Sam svoj majstor
Podaci DZS-a otkrivaju da je krajem lipnja u Koprivničko–križevačkoj županiji bilo 41.746 aktivnih stanovnika od čega 18.916 žena. Od njih je zaposleno bilo ukupno 40.820 ljudi i 18.442 žene. No, dok ukupni broj zaposlenih već mjesecima raste, zanimljiv je podatak da se u odnosu na prošlu godinu smanjio broj zaposlenih u pravnim osobama. U odnosu na lipanj prošle godine, broj zaposlenih u pravnim osobama pao je u svim županijama pa tako i u Koprivničko–križevačkoj. Na nivou Hrvatske broj zaposlenih u pravnim osobama u godinu dana smanjio se za okruglih dva posto, a Koprivničko–križevačka županija je po tome druga u cijeloj Hrvatskoj s 2,8 posto, odmah iza Grada Zagreba. Ispada tako da se rast zaposlenosti u posljednje vrijeme ne događa kroz klasično zapošljavanje u poduzećima ili ustanovama, nego se ljudi očito sve više odlučuju na otvaranje vlastitih obrta ili samostalnih djelatnosti. Da je zaista tako, potvrđuje i činjenica da se broj onih koji su zaposleni u obrtima i slobodnim profesijama u Koprivničko–križevačkoj županiji u deset godina povećao za više od 700. Tako smo 2015. godine imali 3.476 obrtnika i „freelancera“, a krajem prošle godine bilo ih je 4.184, što sugerira da je zaista sve više onih koji pokušavaju izbjeći klasično zapošljavanje. Umjesto toga, egzistenciju traže dobrim dijelom i preko sve popularnijih paušalnih obrta koji je porezno povoljniji jer se porez na dohodak i doprinosi ne obračunavaju izravno na stvarnu zaradu kao kod plaće. Porez se u tom slučaju plaća paušalno prema razredu primitaka, uz propisanu osnovicu za doprinose pa kod većih prihoda porezno opterećenje kod „paušalaca“ može biti znatno manje nego kod klasičnog zaposlenja.
Potrebe poslodavaca
Naravno da to ne znači da poslodavci više nemaju potrebe za radnom snagom jer podaci HZZ-a pokazuju da je tijekom srpnja evidentirano 428 potreba za radnicima od strane poslodavaca na području Podravine i Prigorja. To je gotovo 17 posto manje nego u lipnju i u srpnju prethodne godine, a promatrano prema djelatnostima, najviše je potreba iskazano u obrazovanju gdje se tražilo 84 radnika ili gotovo 20 posto svih potreba. Potom slijede građevinarstvo (79 osoba ili 18,5 posto), prerađivačka industrija (72 osobe ili 16,8 posto), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (61 osoba ili 14,3 posto) te trgovina (50 osoba ili 11,7 posto). Gledano po zanimanjima, najtraženiji su u srpnju bili prodavači i prodavačice te pomoćnici u nastavi (po 31 osoba), odgojitelji predškolske djece (28 osoba), konobari (20 osoba) te zidari i automehaničari s po 18 osoba.
FOTO ilustracija
