Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce odnosno krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Najčešće su koronarna bolest srca i infarkt miokarda, tojest srčani udar, zatim cerebrovaskularni inzult, odnosno moždani udar, a isto tako i hipertenzija koja je i zasebna bolest.
Od tih bolesti umire skoro svaka druga osoba u zemljama zapadne civilizacije i najčešća su nezarazna bolest, odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. Procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje, ako se ne zaustave sadašnji trendovi.
“Povoljna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola, čak do 80 posto prijevremenih smrti”, navode iz HZJZ-a.
Kao pojedinci možemo izabrati zdravije životne navike, kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, a kod već postojećih bolesti, redovito uzimati terapiju prema preporuci liječnika.
Najvažnije preporuke su:
- Hraniti se zdravo i uravnoteženo
- Biti tjelesno aktivan, odnosno vježbati redovito
- Održavati primjerenu tjelesnu težinu
- Prestati pušiti i zaštititi se od duhanskog dima
- Saznati svoje brojeve, kao što su vrijednosti krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi, indeksa tjelesne mase…
FOTO ilustracija
