Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Državni ured za reviziju objavio je izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja građevinama za navodnjavanje u 11 županija, među njima i Koprivničko–križevačkoj. Iako je u Koprivničko–križevačkoj županiji Plan navodnjavanja izrađen još 2008. godine, ona se našla u krugu županija koje su kroz duže vrijeme pribavljale određenu projektnu dokumentaciju, no sustavi javnog navodnjavanja nisu izgrađeni.
– Iako je započela s pribavljanjem projektne dokumentacije za izgradnju sustava javnog navodnjavanja, Koprivničko–križevačka županija je među županijama koje nisu donijele program gradnje. Većina županija nije provodila informiranje poljoprivrednika, odnosno potencijalnih korisnika na područjima koje su planovima utvrdile pogodnim za izgradnju sustava javnog navodnjavanja – ističe se u nalazu Državne revizije koji je Koprivničko–križevačku županiju smjestio među osam županija, koja je po tom pitanju ocijenjena djelomično učinkovito.
Brisanje iz knjiga
Plan navodnjavanja Koprivničko-križevačke županije donijela je Županijska skupština još u srpnju 2008. godine, a cilj plana bio je definirati smjernice, kriterije i ograničenja za planski razvoj navodnjavanja pojedinih područja, prijedlog njegove fazne realizacije, izvore financiranja, kao i upravljanje te gospodarenje vodnim resursima u svrhu navodnjavanja. Tim je planom i višegodišnjim programom gradnje utvrđeno da će Sustav javnog navodnjavanja Koljak biti pilot – projekt, od kojeg se u međuvremenu odustalo iako se na izradu dokumentacije od 2006. do 2014. godine utrošilo više od 4,2 milijuna kuna. No, revizijom je utvrđeno da program gradnje za navedeni sustav uopće nije donesen, kao i da nema izgrađenih sustava javnog navodnjavanja.
– U vrijeme obavljanja revizije (svibanj 2023.), Županija je za drugi Sustav javnog navodnjavanja Hlebine prikupila interes krajnjih korisnika na više od 70 posto poljoprivrednih površina. U razdoblju od 2006. do 2014. zaključeni su ugovori u iznosu od 4.223.800,00 kuna od čega se 1.213.900,00 kuna odnosi na Plan navodnjavanja Koprivničko–križevačke županije, a 3.009.900,00 kuna na nabavu idejnog i glavnog projekta, reviziju plana navodnjavanja i reviziju idejnog i glavnog projekta te nabavu projektne dokumentacije, studije izvodljivosti, kontrole glavnog projekta te elaborata zaštite okoliša za Sustav javnog navodnjavanja Koljak – ističe se u izvješću revizije i navodi kako je Koljaku u međuvremenu istekao rok važenja lokacijske dozvole i od projekta se odustalo te je u lipnju 2022. donesena odluka o njegovom brisanju iz poslovnih knjiga.
No, Državni ured za reviziju smatra da rashode za Plan navodnjavanja nije trebalo isknjižiti iz poslovnih knjiga, s obzirom na to da je navedeni Plan strateški županijski dokument, a ne dio rashoda nabave nefinancijske imovine. Ističe se i kako se u 2003. godini u Koprivničko–križevačkoj županiji navodnjavalo tek nešto više od 150 hektara ili 0,2 posto korištenih zemljišta. Visoki potencijal za navodnjavanje u županiji ima gotovo 40, umjeren gotovo 54, a nizak nešto više od 9 tisuća hektara, što sveukupno iznosi gotovo 103 tisuće hektara.
Pilot-projekt
Planom navodnjavanja županije predloženo je planirati sustave javnog navodnjavanja sa zahvatima vode iz rijeke Drave na ukupno dvije tisuće hektara u područjima Legrada, Đelekovca, Velikog Pažuta, Drnja i Hlebina. U tom planu postoji popis mogućih lokacija, a kao pilot-projekt navodnjavanja odabran je upravo Koljak na približno 500 hektara na području Kalinovca. Dobava vode bila bi iz buduće akumulacije kod naselja Sirova Katalena. Investicijska vrijednost za provedbu Sustava javnog navodnjavanja Koljak procijenjena je na više od stotinu milijuna kuna, a čak 16 godina radilo se na izradi projekata da bi se 2022. godine konačno shvatilo da akumulacija nije izgledan izvor vode za navodnjavanje. Prije toga je više od milijun kuna plaćeno za ugovor o izradi pilot-projekta navodnjavanja Koljak, a potom i gotovo 1,5 milijuna kuna za ugovor o izradi projektne dokumentacije za akumulaciju Sirova Katalena.
No, prije više od deset godina, odnosno u ožujku 2014. godine postalo je jasno da od Koljaka neće biti ništa. Tada je Koprivničko–križevačka županija od Hrvatskih voda zatražila očitovanje o dinamici provođenja projekta Koljaka, a nakon što se ispostavilo da Hrvatske vode nisu ishodile građevinsku dozvolu ni provele otkup zemljišta, Županija je smatrala da ta akumulacija nije izgledan izvor vode za navodnjavanje. Svejedno, sve do travnja 2022. godine Koljak je i dalje figurirao kao pilot-projekt, kada je osnovano Povjerenstvo za sustav javnog navodnjavanja poljoprivrednih površina. Zadaća tog Povjerenstva bila je utvrditi broj korisnika i površinu poljoprivrednog zemljišta za jedan sustav javnog navodnjavanja i to sustav javnog navodnjavanja Hlebine.
FOTO ilustracija
