Na području grada Križevaca postoje tajni vojni bunkeri koji se ne nalaze niti na jednoj vojnoj karti, a postoji mogućnost da su umreženi.
O Tihomiru Ciglenečkom iz Majurca, naselja na području grada Križevaca pisali smo prije nekoliko mjeseci, kada smo donijeli priču o njegovu nesvakidašnjem pothvatu – farmi magaraca.
Sada nam se Tihomir javio s novom pričom, čije je mjesto radnje samo nekoliko stotina metara udaljeno od njegove farme. Naime, oko nje se nalaze zemljišta u Tihomirovu vlasništvu, kao i dio šume, koji je sada odlučio prodati. Međutim, tu ne bi bilo ničeg posebnog da se u njoj ne nalazi – bunker, koji je svojevremeno pedesetih godina prošlog stoljeća sagradila JNA i koji, kao i mnogi drugi vojni objekti iz tog vremena, nikad nije bio u funkciji kojoj je prvotno namijenjen.
Članak je objavljen u tiskanom izdanju Poravskog lista
– Samo u okolici ima nekoliko bunkera koji se nalaze na zemljištima ovdašnjih ljudi. Ovaj moj nalazi se na zemlji koju sam naslijedio od svoje obitelji – govori nam Tihomir, istaknuvši kako nekad tajni bunkeri samo stoje neiskorišteni.
– Pokušao sam kontaktirati nekoga iz Grada jer smatram da se bunkeri mogu nekako iskoristiti, bilo u vidu poljoprivrede, ali i turizma. No, budući da nitko nema sluha za to, odlučio sam ga prodati – priča Tihomir, koji je zemljište s bunkerom dao u oglas na društvenim mrežama, na kojima su ga neki komentari i zabrinuli.
– Neki od njih su mi napisali kako bih mogao imati problema, no provjerio sam slučaj s odvjetnikom koji me uvjerio kako je stvar čista i bunker je u mom stopostotnom vlasništvu. Ako nije, neka mi netko dođe i neka mi to i dokaže, najmanji problem – ističe Tihomir, kazavši kako za njega već ima zainteresiranih kupaca.
– Budući da je temperatura postojana, bunker se može iskoristiti za gljivarenje, vinarstvo, za skladištenje zelja… Može biti razne namjene – ukratko nam je ispričao Tihomir, koji nas je odlučio i provesti kroz bunker, koji je površinom velik oko 400-injak kvadrata.
– Unutra je tunel koji vodi do dvije prostorije koje su bile zamišljene kao atomsko sklonište. Vide se ostaci nekadašnjih čeličnih vrata, kao i cijevi. No, to je sve s vremenom pokradeno – nadodaje, istaknuvši kako je jedini stanovnik bunkera čagalj koji si je tu napravio i svoj ležaj.
Ostaci cijevi ukazuju na mogućnost umreženosti s drugim vojnim objektima u okolici, pretpostavlja Ciglenečki.
Prije dvije godine pisali smo o sličnom bunkeru u općini Novigrad Podravski, a koji je nastao u isto vrijeme i vrlo je slično koncipiran. Oni su rezultat tajnih akcija Jugoslavenske narodne armije u vrijeme trzavica sa SSSR-om, a u blizini granice s Mađarskom. Oni su trebali poslužiti kao dio obrambene strategije u slučaju sovjetskog napada na Jugoslaviju. Jedina je razlika što je novigradski bunker u vlasništvu Republike Hrvatske, dok je ovaj majurečki u privatnom.
Tema je to o kojoj s vremena na vrijeme pišu brojni mediji, bilo da su u pitanju nacionalni ili lokalni, no ono što je možda najvažnije, zaključak stoji kako Ministarstvo obrane, odnosno Hrvatska vojska nema nikakav interes da bi ih ponovno preuzeli natrag u vojne svrhe. Kako nam je rekao Đuro Škvorc, doktor znanosti na području vojne povijesti, vojni objekti u Križevcima i okolici nisu se ni nalazili na vojnim kartama.
– Toga nije bilo ni u kakvim planovima grada, sve oko Križevaca bilo je zatamnjeno, pa sve do 1991. godine, odnosno odlaska JNA, vi to niste nikako mogli vidjeti – pojašnjava Škvorc.
– Glavni pravac obrane Križevaca u to vrijeme bio je kod Carevdara, gdje su trebali biti postavljeni topovi. Objekte u Majurcu, kojih je također nekoliko, vojska je više koristila za vježbu – ističe Škvorc, nadodavši kako su vojni objekti sve do 90-ih godina bili i redovno održavani.
To što su neki objekti bili u privatnom vlasništvu nije ništa čudno, jer nikome nije ni palo na pamet da se usprotivi vojsci ili da traži odštetu, kazuje Škvorc.
– Polja je vojska često koristila za svoje poligone za vježbanje. Nisu oni ni pitali je li to privatno ili nije. Vlasnici vjerojatno nisu ni dobili nikakvu odštetu, a ne znam ni tko bi se usudio u to vrijeme uopće i protestirati vojsci zato što je to bila privatna imovina – zaključuje Škvorc.
Od važnijih vojnih objekata, u Križevcima postoji skladište u Širokom Brezju koje je još uvijek u vlasništvu vojske, i za koje je prije desetak godina postojao interes da se prenamijeni za uzgoj gljiva, no od toga se odustalo. Međutim, zasad je taj prostor ocijenjen kao još uvijek perspektivan, otkrio nam je Škvorc.
I dok brojni nekadašnji vojni objekti stoje neiskorišteni, ne preostaje nam nego zapitati se može li u njihovu prenamjenu nekako uskočiti i gradska vlast, budući da njihov potencijal, koji se nesumnjivo može razviti u nekoliko smjerova, samo stoji neiskorišten.
Pokraj već spomenute poljoprivredne djelatnosti, interes bi mogao postojati i u kulturno-povijesnom smislu, budući da oko Križevaca postoji cijela ruta s obilježjima mnogima ne toliko poznate vojne povijesti.
No, iz Grada Križevaca tvrde kako u svom posjedu nemaju nijedan bunker, te kako ni nemaju u planu, ali ni sredstva kupiti jedan.
FOTO/VIDEO: Nikola Wolf
