Kad bi kladionice određivale koeficijent za mogućnost da će Podravina još barem jednom doživjeti velike poplave, a da do tog vremena neće biti sagrađen nasip od Legrada do Gabajeve grede, zarada na tom listiću bila bi vrlo mala, jer je ta sudbina gotovo izvjesna. Prošlo je pola godine od velikih poplava na području Koprivničko-križevačke županije i od onda se učinilo vrlo malo, gotovo ništa, da bi se spriječio još jedan ovakav katastrofalan događaj. Tad su svi vladajući, od lokalnih, regionalnih i državnih vlastodavaca, svečano obećali da će se poduzeti koraci koji bi trebali spriječiti da voda ponovo ugrozi i ošteti privatna i javnu imovinu, i to vrlo brzo.
Bez okolišanja, može se odmah reći da je jedini pravi korak prema tome izgradnja nasipa od Legrada do Gabajeve grede, a do toga neće doći još barem šest godina, ako ne i deset. Hrvatske vode, odnosno vodeći ljudi te javne tvrtke načelnicima općina koje su ugrožene u poplavama obećali su da će do svibnja ove godine biti gotov idejni projekt budućeg nasipa. Dakle, polovicom godine znat će se kuda će točno nasip ići. Istini za volju, ništa se drugo trenutačno ni ne može raditi, jer sam nasip nije niti uvršten u županijski prostorni plan. Prošlo je deset godina od prošle poplave i u to vrijeme nije napravljen ni najosnovniji potez, bez kojeg je nemoguće uopće i proceduralno započeti proces izgradnje nasipa.
Dakle, ako se do kraja godine uspostave oba uvjeta, dakle ako bude dogotovljen idejni projekt i ako nasip bude uvršten u prostorni plan, tek se onda može prionuti izradi Studije utjecaja na okoliš, a to će trajati najmanje dvije godine. Nakon toga kreće natječaj za projektiranje pa samo projektiranje, što je do izdavanja građevinske dozvole isto tako višegodišnji proces. Onda kreće natječaj za izvođača radova, moguće žalbe na isti i tek tada može krenuti građenje, za koje je isto tako potrebno nekoliko godina. Također, planirana je izgradnja otpusnog kanala Gliboki-Šoderica, preko kojeg bi se reguliralo prelijevanje i regulirao vodostaj potoka Gliboki, koji pak djeluje kao oteretni kanal do ušća u Dravu. No tu se još sređuju imovinsko-pravni odnosi jer je potrebno otkupiti privatna zemljišta. Drugo, općine još uvijek čekaju obećanu pomoć Vlade za sanaciju štete.
Podsjetimo, Vlada je na sjednici održanoj 21. prosinca 2023. godine donijela odluku za sanaciju djela štete na obiteljskim i višestambenim objektima fizičkih osoba i nerazvrstanim cestama u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Općine u Koprivničko-križevačkoj županiji sveukupno su dobile 128.330 eura. Tako je općina Gola dobila 2.700 eura, Drnje 31.775 eura, Hlebine 2.750 eura, Peteranec 4.767 eura, a Podravske Sesvete 86.333 eura. Kao što se vidi, u većini slučajeva radi se o simboličnom iznosu. Na primjer, šteta na nerazvrstanim prometnicama samo u općini Drnje od same poplave, pa i od posljedica obrane od poplave, vjerojatno iznosi nekoliko stotina tisuća eura. Primjerice, općine Legrad, u kojoj su nastale najveće štete, na tom popisu uopće nema, a tamo su nastale štete na javnoj infrastrukturi te na vikendicama.
– Što se tiče obrane od poplava, nakon samog događaja imali smo nekoliko sastanaka gdje se razgovaralo o tome što treba učiniti. Nakon nekog su vremena ti sastanci prestali. Očekujem da će nasip biti dogotovljen za 10 godina. Što se pak tiče naknade za oštećenje javne imovine, dobili smo samo usmeno obećanje Vlade da će ono biti isplaćeno. Osobno sam pisao premijeru Andreju Plenkoviću i tražio bilo kavu informaciju, ali nisam dobio nikakav odgovor. Ne umanjujući uspjeh hrvatske vaterpolske reprezentacije, ali ako se zbog njihovog nagrađivanja mogla sazvati posebna telefonska sjednica Vlade, mislim da smo mi u pola godine zaslužili barem odgovor od premijera – naveo je Ivan Sabolić, načelnik općine Legrad.
Što se pak tiče nastalih šteta na poljoprivrednim zemljištima, tu je Vlada izradila program potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda. Tamo je obećano da će u 2023. godini biti isplaćen avans za nastalu štetu u 2024. godini i cjelokupni iznos. Za to je u državnom proračunu osigurano 10 milijuna, eura od čega je četiri milijuna trebalo biti isplaćeno u prošloj godini, a šest milijuna eura u tekućoj, 2024. godini. Od te svote poljoprivrednicima nije isplaćen niti jedan euro.
Ogromna šteta na drnjanskom OPG-u
Ogromnu štetu tijekom razorne poplave pretrpjela je i obitelj Petrović iz Drnja, odnosno njihov OPG. U predjelu Pasomok imali su, između ostaloga, posađen i 1,1 hektar paprike za Podravku i Šafran, a koji je rijeka Drava u potpunosti uništila. No nažalost, osiguranje je pokrivalo samo štetu od tuče, požara i udara groma.
– Nismo imali kaj za brati. Dok se voda za par dana povlekla, ostalo je samo blato i trulo povrće. Paprika je bila osigurana na nešto manje od 20 tisuća eura. Čak i da smo mogli dobiti te novce, jedva bi pokrili sve uloženo, a kamoli zaradili. Trebalo je kupiti sjeme, zaštitu, gnojivo, platiti radnu snagu… Sve je to ručni rad. Štetu smo Općini uredno prijavili, ali isplatu od Ministarstva još uvek čekamo – rekla nam je Štefica Petrović te ispričala jednu gotovo nevjerojatnu anegdotu.
– Dok zemlja još bila poplavljena, po njoj su, verovali ili ne, plivali šarani. Jedan od međaša doslovno je skočil na ribu da ju proba vloviti, al’ se samo celi zblatil – kazala je Štefica te još jednom naglasila kako su troškovi bili strašni.
– Poplava je sav prinos uništila, a novu sezonu treba s nečim započeti – zaključila je ova Drnjanka.
FOTO Arhiva
