Veliki petak zauzima posebno mjesto u liturgijskoj godini Katoličke Crkve jer je to jedini dan kada se ne služi sveta misa. Taj dan posvećen je spomenu na muku i smrt Isusa Krista na križu. Crkva tada ne slavi euharistiju na uobičajen način, nego vjernici sudjeluju u posebnom obredu koji ima drugačiji i ozbiljniji karakter. Umjesto svete mise, na Veliki petak služi se Obred Muke Gospodnje. U tom obredu čita se evanđeoski izvještaj o Isusovoj muci, vjernici se klanjaju križu i primaju svetu pričest. Međutim, hostije koje se dijele nisu posvećene toga dana, nego dan ranije, na Veliki četvrtak. Time se dodatno naglašava da je Veliki petak dan bez euharistijske žrtve.
Posebnost Velikog petka vidi se i u izgledu crkve i načinu slavljenja. Oltari su ogoljeni, nema cvijeća ni svijeća kao inače, a zvona ne zvone. Atmosfera je tiha i ozbiljna, jer Crkva toga dana razmatra Kristovu patnju i smrt. Sve je usmjereno na sabranost, molitvu i poštovanje. Veliki petak je također dan posta i nemrsa. Vjernici su pozvani odreći se obilne hrane i mesa kao znak pokore i duhovne pripreme. Time se izražava suosjećanje s Kristovom žrtvom i podsjeća na važnost duhovnih vrijednosti ispred materijalnih.
Ovaj dan razlikuje se od svih drugih dana u godini upravo po tome što nema svete mise. Čak se ni sakramenti ne slave u uobičajenom obliku, osim u posebnim okolnostima. Time Veliki petak ostaje jedinstven dan tišine i žalosti u crkvenoj godini. Iako je obilježen tugom, Veliki petak nije kraj, nego dio šireg otajstva koje vodi prema Uskrsu. Nakon dana tišine i iščekivanja dolazi slavlje Kristova uskrsnuća, koje za vjernike predstavlja pobjedu života nad smrću. Zato Veliki petak ima duboko značenje i ostaje jedan od najsvetijih dana u kršćanskoj tradiciji.
FOTO ilustracija
