Drva za ogrjev nikako nije dobro dugotrajno držati naslonjena izravno na vanjski zid kuće, osobito ako su složena na zemlji i izložena kiši. Iako je takav način skladištenja praktičan i čest u dvorištima obiteljskih kuća, može stvoriti probleme koje mnogi zanemaruju. Vlažne cjepanice otežavaju sušenje zida, a prostor između drva i fasade može postati skrovište za kukce i glodavce. To ne znači da će svaka takva hrpa oštetiti fasadu, ali rizik je veći ako zid već ima problema s vlagom ili je riječ o starijoj kući.
Najbolje je drva držati odmaknuta od kuće, na suhom i prozračnom mjestu, po mogućnosti u zasebnoj natkrivenoj drvarnici. Ako se skladište na otvorenom, preporučuje se podignuti ih barem 20 centimetara od tla, primjerice na odgovarajuće postolje, kako ne bi upijala vlagu iz zemlje. Hrpu je dobro zaštititi od kiše, ali ne i potpuno omotati ceradom jer zrak mora slobodno cirkulirati. Ako nema dovoljno prostora za zasebnu drvarnicu, važno je barem ostaviti razmak između cjepanica i zida, a ne slagati ih izravno na fasadu.
Pravilno skladištenje posebno je važno za bukvu, grab i hrast, koji se često koriste za ogrjev u hrvatskim kućanstvima. Svježe drvo može sadržavati oko 50 posto vlage, a za učinkovito loženje preporučuje se da udio vlage bude manji od 20 posto. Sušenje tvrdog drva može potrajati i dulje od godinu dana. Vlažne cjepanice daju manje korisne topline, stvaraju više dima i pridonose nakupljanju naslaga u dimnjaku. Zato se isplati pripaziti gdje su drva složena, čak i kada je riječ o ogrjevu koji je već spreman za zimu.
FOTO ilustracija
