Potrošači riblje ulje smatraju eliksirom zdravlja jer je dobro za mozak, kosti, srce, štiti protiv nekih vrsta raka, čuva vid i zdravlje očiju, a pomaže i kod bolova u leđima. Također postoje tvrdnje kako riblje ulje štiti od srčanih oboljenja i zdrave osobe.
U ribljem ulju postoje eikozapentaenska kiselina (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA). Pravilna funkcija živčanog sustava i mozga ovisi upravo o prisutnosti DHA dok je jak imunološki sustav vezan uz prisutnost molekula prostagladina koje se sintetiziraju iz EPA. Nedostatak omega-3 masnih kiselina posljedično dovodi do slabijeg pamćenja, slabog neurološkog razvoja kod djece, multiple skleroze, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, kao i lošijim kognitivnim funkcijama, piše N1.
Međutim, mnogi stručnjaci smatraju da je riblje ulje najbolje uzimati kao takvo, u formi hrane, a ne u obliku suplemenata. Naime, prije više od 60 godina, znanstvenici su primijetili da ljudi čija je prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama (koje se prvenstveno nalaze u masnoj ribi kao što su losos, haringa i skuša) imaju nisku stopu kardiovaskularnih bolesti.
No, pojedina istraživanja nisu pokazala da uzimanje dodataka odnosno suplemenata ribljem ulju daje istu korist kao jedenje ribe. Navodno čak tri ispitivanja nisu pokazala da dodaci ribljem ulju smanjuju rizik od smrti i srčanog udara kod pacijenata s utvrđenom bolesti srca. Nadalje, nijedno medicinsko istraživanje ne dokazuje da dodaci ribljem ulju sprječavaju početne srčane udare kod inače zdravih muškaraca, pisao je Harvard health još 2012. godine.
Godine 2017., Američka udruga za srce (AHA) izdala je ažurirane savjete o dodacima ribljem ulju i njihovim prednostima za kardiovaskularni sustav. Njihova presuda je da dodaci ribljem ulju mogu neznatno smanjiti rizik od smrti od zatajenja srca ili nakon nedavnog srčanog udara, ali oni ne sprječavaju bolesti srca, prenosi Harvard health.
FOTO ilustracija
