razgovarao: Matija Dolenec
Napredak na projektu Bukotermal, plan gradnje Dravske obilaznice, stanje u ludbreškom Domu zdravlja, kao i s projektom Aglomeracije Ludbreg… Sve su to aktualne teme i povod za razgovor s čelnim čovjekom Varaždinske županije.
PL: Kazano je da je izgradnja geotermalne elektrane u općini Mali Bukovec, koju provodi tvrtka Bukotermal u vlasništvu županije i spomenute općine, najvrjedniji projekt u povijesti Varaždinske županije. U kojem je on statusu?
– Premijer Plenković uručio je ugovor o eksploataciji termalne vode na eksploatacijskom polju Lunjkovec – Kutnjak i nakon tri godine istraživanja stigli smo do kraja prve faze. Sad slijedi druga, a to je projektiranje, i potom treća faza, dakle sama izgradnja elektrane. Tijekom ove tri godine, istraživanja su pokazala da na nekih 2340 metara postoji vrelište termalne vode temperature 142°C i pokazalo se da je to dobar resurs za proizvodnju električne energije. Vjerujem da vam je poznato da smo jedina županija koja u takvom projektu surađuje sa svojom općinom. To je najsloženiji, najzahtjevniji i najskuplji projekt. Varaždinska županija se nečim takvim dosad nikad nije bavila.
PL: Koji su zapravo krajnji ciljevi tog projekta? Naravno, izgradnja geotermalne elektrane, ali koliko smo mogli čuti, ima tu i širih planova iskorištavanja toplinske energije.
– Nakon izgradnje geotermalne elektrane, toplinsku energiju ne bismo puštali u zrak, već je planiramo iskoristiti za proizvodnju cvijeća. Na tom se području proizvede oko 40 % hrvatskog cvijeća i smatramo da bi to bio dodatni benefit svim našim proizvođačima cvijeća i povrća. Svi plastenici i staklenici grijali bi se tom toplinskom energijom. Također, već su se javile tvrtke koje bi na tom području gradile turističko naselje. Vjerujem da će ovi projekti zaživjeti u narednih četiri do pet godina. Prvi cilj je, dakle, izgradnja elektrane.
PL: Sve što ste naveli iziskuje jako mnogo novca. Mogu li to županija i općina Mali Bukovec same realizirati ili se ipak mora tražiti partner?
– Do sada smo sve odradili sami. Trošak je bio oko tri milijuna eura samo da bismo došli do tog ugovora i mogućnosti korištenja tog polja. U fazi projektiranja tražit ćemo i partnere. Sami se ne usuđujemo ući u jedan tako velik, složen i prije svega skup projekt. U idućih nekoliko mjeseci trebali bismo pronaći partnera koji će nas u tome pratiti i ući u taj biznis. Cijela investicija iznosi oko 100 milijuna eura. Kad elektrana započne s radom, počet će se puniti proračuni Varaždinske županije i Općine Mali Bukovec.
PL: Ima li već zainteresiranih partnera?
– Ima, javljaju se kompanije, i to više njih iz inozemstva nego domaćih. Pogotovo sada, dok je dokumentacija riješena. Sada je puno lakše doći do investitora. To je zapravo i najzahtjevniji, najsloženiji dio.
PL: Prije nekoliko tjedana bili smo zajedno u Slokovcu, gdje smo razgovarali o Dravskoj teretnoj obilaznici. Postoji veliki problem u ludbreškim prigradskim naseljima i u općini Mali Bukovec – riječ je o intenzivnom teretnom prometu. Tamo se nalazi desetak šljunčara, što uzrokuje vrlo gust kamionski promet. Pojavila se ideja da se taj promet preusmjeri na novu prometnicu koja bi prolazila pokraj nasipa uz akumulacijsko jezero Donja Dubrava. Pojedini komentari sugeriraju da se ova tema otvara jer se bliže izbori i stižu obećanja. Je li rješenje ovoga puta zaista blizu? Koji su koraci dosad poduzeti?
– Kada govorimo o predizbornim obećanjima, meni se nije dogodilo da nešto obećam, a da se to ne realizira ili barem nije u fazi realizacije. Tako da vjerujem da ćemo i ovu obilaznicu ili magistralu, bez obzira kako ćemo ju nazvati, u dogledno vrijeme riješiti. Tijekom prošle godine imao sam nekoliko pritužbi građana koji žive na tom području, koji su izjavljivali da im je život postao nepodnošljiv. Upravo smo zbog toga još prošle godine, malo i u tajnosti, krenuli u pripremu tog projekta. U proračunu Varaždinske županije za 2025. godinu osigurali smo financijska sredstva za izradu prometne studije koja ne bi rješavala problematiku samo te prometnice, nego cijelog ludbreškog područja. Podsjećam da je u planu i izgradnja podravske magistrale. Vjerujem da bi ta prometna studija trebala dati potrebna rješenja.
PL: Sami ste spomenuli podravsku magistralu. Radi se o cesti koja bi išla od slovenske granice preko Varaždina, Ludbrega pa dalje prema istoku, dakle Koprivnici i prema Slavoniji. To je dugoročni plan, rješavanje prometnog problema.
– Na početku mandata naglasio sam da nam je cilj izgraditi mrežu brzih cesta, zato da većinu sadašnjeg prometa maknemo iz naseljenih mjesta. Na našem području registrirano je 11 tisuća teretnih vozila. Tih 11 tisuća kamiona je dnevno na cesti. Sam taj podatak dovoljno govori o tome koliko je naše gospodarstvo s jedne strane jako, a s druge strane i koliko ti ljudi, koji žive uz te prometnice, imaju problema s prometom i sigurnošću. Za sada smo ishodili lokacijsku dozvolu od Varaždina do Lepoglave za brzu cestu od Varaždina prema Krapini. Potom smo, u zadnjim izmjenama i dopunama prostornog plana, definirali kud će ona dalje ići. Od Lepoglave ide desno prema Bednji i spušta se u Đurmanec, par kilometara iznad Krapine. Za prvu fazu te brze ceste ishođena je i građevinska dozvola. Izgradnja prve faze trebala bi krenuti u sljedeća dva do tri tjedna. To je dio od Varaždina do Cerja Tužnog. Podravska magistrala trebala bi početi kod Ormoža. Na lokalnoj razini između Varaždinske županije i Općine Ormož dogovorili smo gdje bi se izgradio spojni most, između Slovenije i Hrvatske. Prostornim planom definirali smo kud bi ta trasa dalje prolazila. Dakle, nakon dvadesetak godina, nakon puno priča i obećanja, tek sada smo došli do konkretnih rješenja.
PL: Ceste su svakako potrebne, pogotovo u budućnosti, s obzirom na to da je sve više vozila na njima. Stoga se sve više govori o željezničkom prometu, koji bi u određenoj mjeri mogao zamijeniti cestovni. Bili ste na otvorenju radova na pruzi od Varaždina prema Koprivnici preko Ludbrega, koja se planira obnoviti. Ta bi pruga omogućila bržu povezanost Varaždina i Zagreba, no je li ona adekvatna za moderni željeznički promet? Ranije se govorilo o Lepoglavskoj spojnici, trasi koja bi značajno skratila predviđeno vrijeme putovanja i brže povezala Zagreb i Varaždin željeznicom. Što je s tim projektom?
– Odmah da pojasnim, ni od jedne pruge nismo odustali. Bez obzira na to što pojedini politički oponenti lupetaju sve i svašta. Znači, tek je sad, zadnjim izmjenama i dopunama Prostornog plana Varaždinske županije, definirano kud bi ta brza pruga od Čakovca preko Varaždina, Ivanca i Lepoglave pa dalje prema Zagrebu trebala prolaziti. Znači, do sada te trase nije bilo u Prostornom planu. Da smo i imali financijska sredstva, nije se mogla graditi. Stoga ponavljam, od Lepoglavske spojnice nije se odustalo. Sve poduzimamo da dođemo i do faze izgradnje te željezničke pruge. Kad govorimo o pruzi od Kloštra preko Koprivnice, Ludbrega i Varaždina do Čakovca, veseli nas da se krenulo s rekonstrukcijom. Vrijednost investicije je oko 190 milijuna eura. Predvidjeli smo i izgradnju kolosijeka u našoj industrijskoj zoni, u Varaždinu, gdje bi se mogao graditi logistički centar, intermodalni terminal za kontejnersku robu.
PL: Puno je bilo priče o Domu zdravlja u Ludbregu. Županija, pa i Vi osobno, je na sjednicama Gradskog vijeća bila prozvana za nedostatak liječnika u Ludbregu. Iz Ludbrega kažu da je rješenje u privatizaciji ambulanta u Domu zdravlja. Vi kažete da nije, da se i gradska uprava može bolje potruditi što se tiče dovođenja liječnika.
– Situacija je danas puno bolja nego na početku mandata. Liječnika ne možete stvoriti preko noći. Njegovo školovanje traje desetak godina. Mi danas moramo voditi brigu o tome tko će nas liječiti 2030. i kasnije. To znači da je netko prije nekih pet, deset ili petnaest godina morao voditi brigu tko će nas liječiti danas. Ti stručnjaci koji su danas najglasniji nisu vodili brigu ni o čemu, pa niti o tome. Kad govorimo o tome je li privatizacija rješenje, tada treba reći da svatko od liječnika koji želi, može biti privatnik. Izgradi ili kupi prostor, opremi ambulantu, prikupi dovoljno potpisa i to je to. Ali, biti privatnik na račun Županije, s tim se ne slažem. Pojedini liječnici htjeli bi da im Županija osigura prostor, da im opremi ambulantu, da umjesto njih prikupi potpise pacijenata i potom bi oni bili privatnici. Danas u Domu zdravlja u Ludbregu imamo popunjene tri ordinacije obiteljske medicine, jednu pedijatrijsku ordinaciju gdje dolaze dvije liječnice iz mirovine, jednu ginekološku ordinaciju i jednu liječničku ordinaciju za radiologiju. Na početku mandata ne znam jesu li dvije ambulante radile. Prema tome, danas je situacija daleko bolja nego na početku mandata, a za godinu dana bit će još bolja jer razgovaramo s još dvojicom liječnika koji su zainteresirani da bi došli raditi na područje Varaždinske županije, a jedan od njih će sigurno završiti u Ludbregu. Naglašavam da Dom zdravlja u Ludbregu nije nikad vidio toliko investicija kao sada. Nabavili smo, tj. kupili novi digitalni RTG uređaj, zubni RTG, novi ultrazvuk, kompletno uredili prostor radiološkog kabineta, potom preuredili ili uredili ginekološku ordinaciju, jedan prostor iskoristili i uredili za savjetovalište za trudnice. U planu je i rekonstrukcija sanitarnih čvorova. Izradili smo kompletnu projektnu dokumentaciju za energetsku obnovu cijelog Doma zdravlja u Ludbregu. Između ostalog, u proračunu za ovu godinu osigurali smo sredstva za šest timova za osnaživanje mentalnog zdravlja populacije. Jedna od tih ordinacija će opet biti smještena u Ludbregu.
PL: Kada govorimo o projektima, jedan takav je, iako Županija za njega nije odgovorna, i Aglomeracija Ludbreg. Jedan od dva grada u županiji koji nema riješenu odvodnju i pročistač je Ludbreg. Imate li kakve informacije da bi se taj prevažan projekt realizirao?
– Na području županije planiramo graditi sedam aglomeracija. Najprije bih volio naglasiti da ovo područje nikad nije doživjelo toliko investicija od strane Hrvatskih voda. Međutim, otkad SDP-ov profesionalac vodi tvrtku Varkom, sve ide nekako kilavo. Cijevi pucaju na sve strane, aglomeracije zapinju, novih investicija ili projekata skoro da i nema. Čovjek se bavi sa svim i svačim, samo ne onim što mu je posao. Nadam da će se to promijeniti i da će Ludbreg dobiti svoju aglomeraciju, jer, između ostalog, taj kraj to zaslužuje.
PL: Ove riječi mi, bez obzira na političku pozadinu, ne zvuče optimistično.
– Recite vi meni što je SDP na području grada Varaždina, Varaždinske županije odradio. Koje su to investicije? Ta je ekipa u gradu Varaždinu kroz četiri godine na raspolaganju imala 257 milijuna eura proračunskih sredstava. Znate što su odradili? Vrtić u Hrašćici i reciklažno dvorište. To sve zajedno košta sedam milijuna eura.
PL: Ostavimo politiku postrani. Što se sve kani realizirati na ludbreškom području, a da se tiče većih projekata?
– U dogovoru smo s Hrvatskim vodama da bi se uz Bednju od Ludbrega do Varaždinskih Toplica gradila jedna šetnica. Zatim razgovaramo o pilot-projektu integriranog prijevoza putnika. U Ludbregu bi se gradila nova željeznička stanica, a odmah do ili ispod nje i autobusna. Nabavlja se pet elektro buseva. Na taj bi način povezali cijeli kraj. Ono što je još pred nama je da izgradimo srednju školu. Zasad je smještena na tri lokacije, a mi bismo htjeli da bude na jednom mjestu. U kontaktu smo s gradonačelnikom, lokaciju imamo, imamo već i neka idejna rješenja, tako da vjerujem da ćemo u idućem mandatu to i provesti.
FOTO Nikola Wolf
