zanimljivosti

Pokvarila vam se perilica rublja? Mnogi ne znaju da uz besplatan popravak mogu tražiti i novčanu naknadu štete

Kada se pokvari perilica rublja, većina građana zna da tijekom jamstvenog roka može zatražiti njezin popravak ili zamjenu. No, mnogi ne znaju da u određenim slučajevima imaju pravo tražiti i novčanu naknadu štete koju su pretrpjeli zato što uređaj nisu mogli koristiti. To pravo izričito je propisano Zakonom o obveznim odnosima i ne odnosi se samo na perilice rublja, nego i na druge uređaje obuhvaćene odgovarajućim jamstvom.

Prema članku 424. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima, kupac ima pravo na naknadu štete koju je pretrpio zbog nemogućnosti korištenja stvari od trenutka kada je zatražio njezin popravak ili zamjenu pa sve do izvršenja tog zahtjeva. Riječ je o pravu povezanom s komercijalnim jamstvom, odnosno jamstvom koje za određena svojstva ili ispravnost proizvoda daje prodavatelj ili proizvođač. To znači da kupac, osim otklanjanja kvara, može zahtijevati i naknadu stvarno nastale štete ako su za to ispunjeni zakonski uvjeti.

Primjerice, ako se obitelji pokvari perilica rublja i zbog toga mora koristiti usluge praonice, opravdani troškovi pranja mogu predstavljati štetu za koju je moguće tražiti naknadu. Međutim, to ne znači da će trgovac ili proizvođač automatski morati platiti svaki takav račun. Potrebno je dokazati da su troškovi doista nastali, da su bili opravdani te da su povezani s nemogućnošću korištenja neispravnog uređaja. Zakon ne propisuje jedinstveni iznos naknade, nego on ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja.

Važno je i kada je kupac zatražio popravak ili zamjenu. Kod prava iz komercijalnog jamstva zakon izričito određuje da se naknada štete zbog nemogućnosti korištenja uređaja odnosi na razdoblje od podnošenja takvog zahtjeva do njegova izvršenja. Zato je preporučljivo kvar prijaviti pisanim putem i sačuvati potvrdu o prijavi, dokumentaciju o preuzimanju uređaja, komunikaciju s trgovcem ili proizvođačem te račune za eventualne dodatne troškove.

Kupac se u slučaju neispravnosti uređaja može obratiti prodavatelju kod kojeg ga je kupio. Ako ostvaruje prava iz komercijalnog jamstva, važno je provjeriti tko je davatelj jamstva jer to može biti prodavatelj ili proizvođač. Zahtjev za naknadu štete treba usmjeriti prema osobi koja je za nju odgovorna prema odgovarajućoj pravnoj osnovi. Prema Zakonu o obveznim odnosima, popravak ili zamjena moraju se obaviti u razumnom roku, a ako prodavatelj ne ispuni tu obvezu, kupac pod zakonskim uvjetima može zahtijevati raskid ugovora ili sniženje cijene te naknadu štete. Što se smatra razumnim rokom ovisi o okolnostima konkretnog slučaja. Ne postoji jedinstveni zakonski rok od 15 ili 30 dana u kojem svaki uređaj mora biti popravljen.

Pritom treba razlikovati komercijalno jamstvo od zakonske odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke. Riječ je o dvije različite osnove zaštite kupca. Kod materijalnih nedostataka kupac također, pod propisanim uvjetima, može zahtijevati naknadu štete prema općim pravilima o odgovornosti za štetu. Za ostvarivanje tih prava važno je pravodobno obavijestiti prodavatelja o nedostatku.

Još jedno pravo koje građani često zanemaruju odnosi se na trajanje jamstva. Prema članku 425. Zakona o obveznim odnosima, u slučaju manjeg popravka jamstveni rok produljuje se za vrijeme tijekom kojeg kupac nije mogao koristiti uređaj. Ako je uređaj zamijenjen ili je obavljen njegov bitni popravak, jamstveni rok počinje teći ponovno od zamjene odnosno vraćanja popravljenog uređaja. Ako je zamijenjen ili bitno popravljen samo pojedini dio, novi rok odnosi se samo na taj dio.

Osim toga, izmjenama Zakona o obveznim odnosima iz 2026. godine uvedeno je i dodatno pravilo o produljenju rokova odgovornosti za materijalne nedostatke nakon popravka. Prema članku 405., propisani rokovi odgovornosti u slučaju uklanjanja nedostatka popravkom produljuju se jednom za 12 mjeseci kod potrošačkih ugovora. To je zasebno pravo koje treba razlikovati od produljenja komercijalnog jamstva, a primjenjuje se u skladu s prijelaznim odredbama zakona.

Građanima koji smatraju da imaju pravo na naknadu štete preporučuje se da zahtjev podnesu pisanim putem, navedu kada je kvar prijavljen, koliko dugo nisu mogli koristiti uređaj i kakva im je konkretna šteta zbog toga nastala. Zahtjevu je korisno priložiti račune i drugu dokumentaciju kojom se potkrepljuje traženi iznos. Trgovac je dužan na pisani potrošački prigovor odgovoriti u roku od 15 dana od njegova zaprimanja.

Ako trgovac odbije zahtjev ili ne odgovori u propisanom roku, potrošač može podnijeti prijavu Državnom inspektoratu. Međutim, treba razlikovati inspekcijski nadzor nad poštovanjem potrošačkih propisa od odlučivanja o pojedinačnom zahtjevu za naknadu štete. Državni inspektorat ne dosuđuje automatski odštetu kupcu. Ako odgovorna osoba osporava obvezu plaćanja ili visinu štete, spor se može pokušati riješiti izvansudskim putem, a u konačnici i pred nadležnim sudom. Drugim riječima, zakonsko pravo na naknadu štete postoji, ali njezina isplata nije automatska i ovisi o okolnostima konkretnog slučaja.

FOTO ilustracija

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

Od sljedeće godine poskupljuje korištenje javnih površina u Križevcima

Terase poskupljuju 11 posto, u Gradu kažu zbog inflacije

Na današnji dan

Partizani napali vlak kod Carevdara, vagoni su izgorjeli, a potom su se dogodile još dvije nesreće

Jagnjedovečko kolinje čuva običaje koji se prenose generacijama

Jesu li krvavice bolje iz tave ili pećnice i trebaju li se tijekom pečenja raspuknuti? Na tradicionalnom kolinju dobili smo zanimljive odgovore