Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
U saborsku proceduru stigli su konačni prijedlozi izmjena i dopuna devet zakona koji su dio paketa nove porezne reforme, a plaće bi zahvaljujući ovoj reformi u većini slučajeva trebale porasti. Te bi izmjene, ako ih Hrvatski sabor izglasa, na snagu trebale stupiti prvim danom sljedeće godine, a tada u povijest konačno odlazi i famozni prirez na porez na dohodak. Dok su Koprivnica i Đurđevac već ranije ukinuli prirez, u Križevcima on iznosi 10 posto, u Ludbregu je 12 posto, dok je u Kloštru Podravskom je pet posto, a od 1. siječnja sljedeće godine neće ga biti više – nigdje.
No, jedinicama lokalne samouprave omogućit će se da prihod od prireza kompenziraju većim stopama poreza na dohodak. Ipak, ono što je najvažnije je da bi ova porezna reforma trebala donijeti barem minimalno povećanje plaća, i to za većinu građana. Kakvo će to povećanje biti, ovisit će o samim jedinicama lokalne samouprave, koje će same moći propisati visine poreznih stopa, ali u granicama propisanim zakonima.
Razlike u stopama
Tako je za općine određeno da mogu imati nižu stopu u granicama od 15 do 22 posto te višu stopu u granicama od 25 do 33 posto. Za grad s manje od 30 tisuća stanovnika niža stopa je u granicama od 15 do 22,4 posto, a viša u granicama od 25 do 33,6 posto. Kad je riječ o gradovima s više od 30 tisuća stanovnika, niža stopa je propisana u granicama od 15 do 23, a viša u granicama od 25 do 34,5 posto. Godišnji porez na dohodak plaća se po nižoj stopi na poreznu osnovicu do visine 50.400,00 eura te po višoj stopi na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 50.400,00 eura.
Jedinice lokalne samouprave odluku o visini poreza trebaju donijeti do kraja studenog ove godine, a ako to ne učine na vrijeme, odredit će se stopa od 20 posto na nižu poreznu stopu i 30 posto na dio porezne stope koji prelazi iznos od 50.400,00 eura. Trenutačno se porez na dohodak plaća na poreznu osnovicu po stopama od 20 posto odnosno 30 posto, a kolika će biti osnovica, jedinice lokalne samouprave odlučivat će same. Dakle, Vlada je općinama i gradovima „spustila lopticu“ i prepustila im da same odluče hoće li više novca ostaviti sebi ili građanima.
Za razliku od većine prijašnjih, superhikovskih reformi koje su obično išle na ruku onima s većim plaćama, sada bi prihodi više trebali porasti onima koji imaju manje plaće. Koliko točno, za sada je nemoguće precizno izračunati, jer općine i gradovi tek moraju donijeti odluku kakve će biti stope, no izračunali smo kakve bi okvirno mogle biti razlike u plaći u trima opcijama, i to za grad Koprivnicu. Da stopa ostane na 20 posto, da se smanji na 17 posto ili poveća na 22 posto.
Moguće i manje plaće
U svim trima slučajevima plaće bi većini rasle, no sasvim je logično da bi građani najbolje prošli kada bi stopa iznosila 17 posto. Onima koji rade za minimalac odnosno imaju bruto plaću 700 eura, plaća bi u netu porasla za 43,17 eura i iznosila bi 597,35 eura. Zaposlenima s bruto plaćom od tisuću eura, neto isplata bit će veća 31,70 eura odnosno iznositi 777,88 eura, onima s bruto plaćom 1250 eura, neto primitak bit će veći 22,13 eura i plaća će im iznositi 928,13 eura. Sretnicima koji primaju bruto plaću 1600 eura, neto će se povećati za 27,42 eura i primat će plaću od 1.157,60 eura. Ako bi porezna stopa ostala na 20 posto, plaće bi i dalje rasle, no logično nešto manje, a to bi se povećanje smanjivalo ovisno o visini plaće. U slučaju da se porezna osnovica podigne na 22 posto, plaće bi rasle onima s manjim plaćama, dok bi se onima koji imaju bruto plaću 1250 eura smanjila za pet centi, a onima koji imaju 1600 u brutu, neto isplata smanjila za 8,58 eura. Dakako da je ovaj izračun okviran i ovisi o raznim drugim parametrima kao što su uzdržavane osobe, a što nas zapravo čeka, definitivno ćemo saznati kada nam stignu platne liste za siječanj 2024. godine.
FOTO ilustracija
