Na današnji dan prije 114 godina, 9. studenoga 1912., otvorena je željeznička pruga između Koprivnice i Virja, čime je konačno uspostavljena izravna željeznička veza Koprivnice s Đurđevcem i Viroviticom. Bila je to velika prekretnica za prometni i gospodarski razvoj Podravine, a do njezina otvaranja došlo je tek nakon višegodišnjeg odugovlačenja, političkih pritisaka i brojnih požurnica koje su lokalni predstavnici slali tadašnjim vlastima. Kako je u povijesnom prikazu objavljenom na portalu Podravske širine opisao istraživač lokalne povijesti Nikola Cik, željeznica je u Virje stigla još 1909. godine, kada je otvorena pruga iz smjera Kloštra Podravskog preko Đurđevca. No, ondje su radovi stali, pa je dvadesetak kilometara između Virja i Koprivnice ostalo nepovezano što je predstavljalo velik problem za stanovnike đurđevačke Podravine, osobito one koji su željeli putovati prema Zagrebu.
Naime, stanovnici Virja morali su vlakom putovati preko Kloštra i Bjelovara ili se kolima dovesti do Koprivnice, gdje su tek mogli sjesti na vlak za Zagreb. Zbog toga su bili nezadovoljni činjenicom da nadležne vlasti nisu odmah dovršile preostalu dionicu, kojom bi se u željezničku mrežu uključili i Novigrad Podravski, Plavšinac, Vlaislav i Koprivnički Bregi. Prema Cikovu istraživanju, lokalni političari ulagali su velike napore kako bi se izgradnja nastavila. Požurnice su upućivali kotarskom predstojniku, velikom županu i tadašnjem banu Nikoli Tomašiću, a pitanje izgradnje pruge završilo je i u Hrvatskom saboru. Za njezinu gradnju zalagale su se i Đurđevačka imovna općina te osječka Obrtničko – trgovačka komora, što pokazuje koliko je željeznička povezanost bila važna za gospodarstvo cijelog kraja.
Stvari su se napokon pokrenule krajem 1911. godine, kada je na bansku dužnost stupio Slavko Cuvaj, podrijetlom iz Ivanske pokraj Bjelovara. Tada su započeli radovi iz smjera Koprivnice, a u veljači 1912. gradnja je krenula i iz Virja. Nakon nekoliko mjeseci radova pruga je napokon bila spremna za promet. Točan datum njezina otvaranja potvrđuje i povjesničar Siniša Lajnert u znanstvenom radu „Dioničarsko društvo vicinalne željeznice Križevci – Bjelovar – Virovitica – Barcs“, objavljenom 2018. godine u časopisu Cris. Prema njegovu istraživanju, dionica Virje – Koprivnica bila je duga 20,2 kilometra, a u promet je puštena upravo 9. studenoga 1912. godine. Lajnert pritom navodi i zanimljive pojedinosti iz tadašnjeg tiska, prema kojemu je otvaranje prvotno bilo očekivano još krajem listopada. Gradnju su, među ostalim, otežavale obilne kiše i nedostatak radnika.
U početku su na relaciji između Kloštra i Koprivnice svakodnevno prometovala tri vlaka, dok je jedan vozio od Kloštra do Đurđevca. Kako navodi Nikola Cik, prugom su prometovale lokomotive proizvedene u Mađarskoj nakon 1907. godine. Slabije su mogle postizati brzinu od 45, a snažnije do 65 kilometara na sat. Pruga nije bila važna samo za prijevoz putnika nego i za gospodarstvo. Posebno je značajna bila za Koprivničke Brege, gdje je izgrađen utovarni kolodvor namijenjen prijevozu ugljena iz rudnika u Glogovnici. Time je željeznica omogućila lakši i učinkovitiji prijevoz sirovina i robe, a naselja duž trase dobila su kvalitetniju vezu s većim gospodarskim središtima. Otvaranjem posljednje dionice između Virja i Koprivnice dovršen je važan dio željezničke mreže koja je povezivala istočnu i zapadnu Podravinu. Dok je Koprivnica željezničku vezu sa Zagrebom i Budimpeštom dobila još 1870. godine, stanovnici đurđevačkog kraja na izravnu povezanost s Koprivnicom morali su čekati još više od četiri desetljeća.
FOTO ilustracija
