Prije točno 130 godina, 2. studenoga 1896. godine, tadašnji veliki župan Bjelovarsko – križevačke županije Milutin Kukuljević – Sakcinski zatražio je od hrvatskog bana Khuena Héderváryja da se mladom Stjepanu Radiću odredi trajni boravak u njegovu rodnom Trebarjevu. Razlog za takav zahtjev bio je Radićev boravak u Koprivnici i njegovi kontakti s tamošnjim oporbenim krugovima, zbog kojih su ga vlasti Austro – Ugarske smatrale prijetnjom tadašnjem političkom poretku. Ovaj zanimljiv, danas manje poznat događaj iz života budućeg osnivača Hrvatske seljačke stranke opisala je povjesničarka Mira Kolar – Dimitrijević u znanstvenom radu o braći Antunu i Stjepanu Radiću. Prema njezinim navodima, Kukuljević – Sakcinski upozorio je bana da je Radićev boravak u Koprivnici i dodir s „opozicionalnim elementima“ pokazao kako je riječ o osobi opasnoj za društveni poredak. U svojem ga je zahtjevu opisao kao čovjeka kojemu „ništa sveto nije“.
Radić je tada imao samo 25 godina, ali iza sebe već poprilično burnu političku biografiju. Zbog svojih istupa protiv režima bana Khuena Héderváryja više je puta dolazio u sukob s vlastima, a nakon sudjelovanja u spaljivanju mađarske zastave u Zagrebu 1895. godine osuđen je na šest mjeseci zatvora. Kaznu je izdržavao u Bjelovaru, odakle je izašao u svibnju 1896. godine. Nakon toga boravio je u Rusiji, a po povratku u Hrvatsku ponovno se našao pod policijskim nadzorom. Posebno je zanimljivo da je Radić u listopadu 1896. boravio i u Hlebinama. Prema istraživanju Mire Kolar – Dimitrijević, 17. listopada nalazio se kod obitelji Korporić, a posjetio je i Koprivnicu, gdje je imao nekoliko poznanika koji su ga dobro primili. U Hlebinama je ostao do 19. listopada, nakon čega je otišao u Moste kraj Bjelovara gdje je upoznao i Augusta Vychodila, umirovljenog ravnatelja križevačkog Gospodarskog učilišta.
Upravo su takvi kontakti i kretanje među politički aktivnim ljudima bili razlog zbog kojeg su vlasti nastojale ograničiti Radićevu slobodu. No pokušaj njegove izolacije nije zaustavio političko djelovanje budućeg vođe hrvatskog seljačkog pokreta. Radić je nastavio svoj put prema Pragu i Parizu, gdje je 1899. završio studij političkih znanosti. Nekoliko godina poslije, 1904., zajedno s bratom Antunom osnovao je Hrvatsku pučku seljačku stranku, iz koje je nastao današnji HSS. Tako je Koprivnica, zajedno s Hlebinama i križevačkim krajem, ostala zabilježena kao jedna od postaja na političkom putu Stjepana Radića, u vrijeme kada ga je vlast već smatrala dovoljno opasnim da pokuša ograničiti njegovo kretanje.
FOTO ilustracija
