Na današnji dan, 18. studenoga 1894. godine, na svečanoj skupštini Židovske općine Križevci njezin predsjednik Marko Breyer službeno je predložio izgradnju sinagoge. Bila je to 50. obljetnica osnutka tamošnje židovske općine, a njezini su članovi odlučili veliki jubilej obilježiti podizanjem bogomolje u središtu grada. Projekt je vrlo brzo ostvaren pa je već sljedeće godine, nakon samo pet mjeseci radova, u Križevcima niknula nova sinagoga koja je desetljećima bila središte vjerskog i društvenog života tamošnje židovske zajednice. Kako navodi Turistička zajednica grada Križevaca u povijesnom prikazu sinagoge, židovska je zajednica upravo krajem 19. stoljeća dosegnula vrhunac svoje brojnosti. Tada je imala između 230 i 245 članova, a njezini pripadnici bili su važan dio gospodarskog, kulturnog i društvenog života grada.
Za izgradnju sinagoge kupljeno je zemljište pokraj tadašnje zgrade židovske bogoštovne općine, na današnjem Strossmayerovu trgu. Gradnju je podržao i tadašnji križevački gradonačelnik Ferdo Vukić, a prema povijesnom prikazu objavljenom na portalu Križevci.info, za projekt je bilo osigurano 45 tisuća forinti. Novac su prikupljali brojni donatori, a financijski su pomogli i Zemaljska vlada, križevačko gradsko zastupstvo, Dionička štedionica u Križevcima te Prva hrvatska štedionica u Zagrebu. Ugovor o gradnji sklopljen je krajem 1894. godine sa zagrebačkom arhitektonskom tvrtkom Hönigsberg i Deutsch. Radovi su započeli 1. travnja 1895., a kamen temeljac svečano je položen 14. svibnja iste godine, uz blagoslov križevačkog rabina Lavoslava Löwa. Gradnja je napredovala iznimno brzo pa je sinagoga dovršena i posvećena već 16. rujna 1895. godine. Svečanosti su, uz brojne Križevčane, prisustvovali predstavnici židovskih općina iz Zagreba, Bjelovara, Koprivnice, Slavonskog Broda, Krapine i Ludbrega.
Nova zgrada, izgrađena u kombinaciji neorenesansnog i neoklasicističkog stila, postala je jedno od prepoznatljivih arhitektonskih obilježja Križevaca. No, njezina izvorna namjena nije dugo potrajala. Nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine židovskoj su zajednici oduzete sinagoga i zgrada bogoštovne općine, a progon i stradanje Židova u Drugom svjetskom ratu prekinuli su dotadašnji život zajednice. Zgrada nekadašnje sinagoge ipak je preživjela rat i kasnije prenamjene. Nakon desetljeća u kojima je služila drugim potrebama, obnovljena je i danas je dio kulturne i turističke infrastrukture Križevaca. Tako građevina čija je izgradnja službeno predložena upravo 18. studenoga 1894. godine ostaje trajni podsjetnik na nekadašnju židovsku zajednicu i njezin doprinos razvoju grada.
FOTO ARHIVA PL – Nekadašnja zgrada sinagoge u Križevcima prije nekoliko godina je obnavljana