Na današnji dan, 19. studenoga 1860. godine, u Križevcima je svečano otvoreno Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište, prva obrazovna ustanova takve vrste u Hrvatskoj i, prema povijesnim prikazima, najstarije poljoprivredno i šumarsko učilište u jugoistočnoj Europi. Bio je to događaj koji je Križevce učinio jednim od najvažnijih središta poljoprivrednog obrazovanja, a kasnije i znanstvenog istraživanja u Hrvatskoj. Posebno je zanimljivo da je učilište otvoreno prije osnivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pa i modernog Sveučilišta u Zagrebu. Kako navodi Gradski muzej Križevci u povijesnom prikazu koji je pripremio viši kustos Ozren Blagec, ideja o osnivanju gospodarskog učilišta postojala je godinama, no njezinu je realizaciju stalno kočio nedostatak novca. Nakon što je odlučeno da će se škola otvoriti u Križevcima, konkretne pripreme započele su tek poslije završetka Bachova apsolutizma 1859. godine. Za prvog ravnatelja imenovan je Dragutin Lambl, a svečano otvorenje održano je 19. studenoga 1860. u nazočnosti vladina povjerenika Mojsija Baltića i brojnih građana i učilište je odmah započelo s nastavom.
Prema povijesnom prikazu Srednje gospodarske škole Križevci, upravo su Križevci odabrani jer je grad ponudio vrlo povoljne uvjete, uključujući 600 jutara zemljišta u zakup. U pripremama su sudjelovali i stanovnici Križevaca te okolnih općina, koji su dobrovoljno pomagali u zemljanim radovima i dovozu građevinskog materijala. Učilište je u početku bilo privremeno smješteno u Županijskoj palači, dok se od 1861. do 1865. gradio poseban učilišni kompleks na istočnom rubu grada. Školovanje se nije svodilo samo na teoriju i učenici su stjecali praktična znanja iz poljoprivrede, stočarstva, šumarstva i drugih gospodarskih djelatnosti, a učilište je raspolagalo svojim oranicama, vrtovima, livadama, voćnjacima, vinogradima, šumama i stočarskom proizvodnjom. Kako ističe Veleučilište u Križevcima u prikazu svoje povijesti, upravo je takva školska ekonomija omogućavala izvođenje praktične nastave, ali i provođenje stručnih i znanstvenih pokusa.
S vremenom je križevačko učilište postalo i jedno od ključnih mjesta hrvatske poljoprivredne znanosti. Godine 1885. osnovano je Gospodarsko biljevište i pokušalište, a 1893. Postaja za istraživanje sjemenja, koja se smatra prvim hrvatskim poljoprivrednim znanstvenim zavodom. Njezina je važnost bila tolika da je kontrolirala kakvoću sjemena na južnom području Austro – Ugarske Monarhije, pri čemu se sjeme nije smjelo prodavati bez odgovarajuće potvrde te postaje. U Križevcima su nastajali i prvi stručni udžbenici na hrvatskom jeziku iz pojedinih poljoprivrednih disciplina. Veleučilište posebno izdvaja Augusta Vichodila, koji je 1883. objavio djelo „Gospodarska uprava ili kratak nauk o gospodarenju“, koje se danas smatra prvim hrvatskim udžbenikom iz ekonomike poljoprivrede. Učilište je bilo važno i za razvoj kemijskih istraživanja, od ispitivanja tla i sjemenja do proučavanja vina, gnojiva i zaštite vinograda.
Povjesničar Hrvoje Petrić u znanstvenom radu o gospodarskim i demografskim kretanjima u Križevcima i okolici oko 1848. godine upravo osnivanje Gospodarskog učilišta 1860. ističe kao jednu od prekretnica modernizacije križevačkoga kraja, uz dolazak željezničke pruge deset godina kasnije. Učilište je omogućilo brže uvođenje inovacija u poljoprivredu i pridonijelo gospodarskom razvoju grada, a što je najvažnije od svega, tradicija započeta 19. studenoga 1860. nije nestala. Nastavljena je kroz različite oblike poljoprivrednog školovanja, a danas je baštine Srednja gospodarska škola i Veleučilište u Križevcima. Tako je ustanova koja je prije 166 godina otvorena svečanom službom i prvim predavanjima ostavila trag koji daleko nadilazi granice Križevaca.
FOTO: ARHIVA PL – Križevci i danas imaju srednjoškolsko i visoko obrazovanje usmjereno ka agronomiji