Na današnji dan prije točno 83 godine, 7. studenoga 1943., partizanske jedinice zauzele su Koprivnicu nakon žestokih borbi s ustaškim i domobranskim snagama. Bio je to jedan od najznačajnijih vojnih događaja u Podravini tijekom Drugog svjetskog rata, a Koprivnica je postala središte velikog područja pod partizanskom kontrolom, poznatog kao Podravska republika. Ona je obuhvaćala prostor između Varaždina i Virovitice, a održala se svega tri mjeseca, do veljače 1944. godine. U tom kratkom razdoblju organizirana je nova vlast, pokrenute su kulturne i obrazovne aktivnosti, ali su zabilježeni i politički sukobi, prisilne mobilizacije te odmazde prema zarobljenim i uhićenim suradnicima ustaškog režima.
Kako u znanstvenom radu „Prilozi za povijest Koprivnice i okolice u vrijeme Podravske republike (7. XI. 1943. – 9. II. 1944.)“, objavljenom 2016. godine u časopisu Podravina, navodi povjesničar Vladimir Šadek, uvjeti za stvaranje tako velikog područja pod partizanskom kontrolom nastali su nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. godine. Tada su snage Nezavisne Države Hrvatske dijelom premještene iz sjeverne Hrvatske na druga područja, što je partizanima omogućilo niz vojnih uspjeha. Jedan od ključnih događaja bilo je zauzimanje Ludbrega 3. listopada, a potom je uslijedio i napad na Koprivnicu. Prema povijesnom prikazu „Vojne operacije, događanja i stradanja u Podravini i Novigradu Podravskom tijekom Drugog svjetskog rata“, objavljenom na službenim stranicama Općine Novigrad Podravski, u Koprivnici i njezinoj okolici nalazilo se oko 1500 pripadnika ustaških, domobranskih i oružničkih postrojbi. Napad je započeo 6. studenoga oko ponoći, a u njemu su sudjelovale 21. brigada Narodnooslobodilačke vojske i Kalnički partizanski odred. Druge partizanske postrojbe osiguravale su prilaze gradu iz smjerova Bjelovara, Križevaca, Varaždina, Novigrada Podravskog i dravskog mosta kako bi spriječile dolazak pojačanja.
Borbe su trajale tijekom 7. studenoga, a grad je zauzet u večernjim satima, no otpor nije odmah prestao. Dio ustaških snaga zadržao se na području Danice i Čarde, odakle je 8. studenoga navečer uspio izvršiti proboj prema mađarskoj granici. Time je završena operacija koja je bitno promijenila odnos vojnih snaga u Podravini. Koprivnica je postala političko i organizacijsko središte Podravske republike, koja, unatoč nazivu, nije bila samostalna država, nego ratno područje pod nadzorom partizanskog pokreta. Na oslobođenom području uspostavljeni su narodnooslobodilački odbori koji su preuzeli poslove civilne uprave, organizirani su politički skupovi, kulturne i prosvjetne aktivnosti te različiti oblici propagandnog djelovanja. No život stanovništva bio je daleko od mirnog. Prema Šadekovu istraživanju, partizani su nakon zauzimanja Koprivnice zaplijenili velike količine hrane i drugog materijala, koje su potom otpremili iz Podravine za potrebe svojih postrojbi. U isto vrijeme je uslijedila odmazda prema dijelu zarobljenih i uhićenih suradnika ustaškog režima.
Poseban problem predstavljala je mobilizacija stanovništva. Iako je pridonijela osnivanju novih partizanskih postrojbi, nije bila osobito uspješna jer su mnogi Podravci odbijali odlazak na udaljena ratišta. Zanimljivo je i da velik dio stanovništva nije bio politički blizak komunistima. Šadek navodi kako je među podravskim stanovništvom prevladavala sklonost Hrvatskoj seljačkoj stranci, a postojala je i zabrinutost zbog mogućih revolucionarnih promjena nakon rata, osobito u pogledu privatnog vlasništva na selu i vjerskih sloboda. Tako je Podravska republika, osim vojnog uspjeha partizanskog pokreta, bila i razdoblje složenih političkih i društvenih odnosa. Njezino postojanje završilo je u veljači 1944. godine. Ustaške snage pokrenule su veliku ofenzivu, a partizani su izgubili nadzor nad Koprivnicom i velikim dijelom Podravine. Tijekom tih borbi počinjeni su i teški ratni zločini nad stanovništvom potkalničkih sela. Kao završni datum Podravske republike u povijesnoj literaturi navodi se 9. veljače 1944. godine.
Tako je razdoblje započeto zauzimanjem Koprivnice 7. studenoga 1943. trajalo tek nešto više od tri mjeseca, ali je ostavilo dubok trag u povijesti Podravine. Bila je to epizoda obilježena velikim vojnim promjenama, pokušajem uspostave nove vlasti, ali i stradanjima, političkim podjelama i neizvjesnošću stanovništva usred Drugog svjetskog rata.
FOTO: Ilustracija
